Veliko međunarodno genetičko istraživanje identifikovalo je preko 1.200 genetskih varijanti povezanih sa dimenzijama Velike petorke ličnosti. Jedna od ključnih asocijacija pokazuje da su varijante povezane sa neurotičnošću povezane sa većim vremenom provedenim u bolnici. Iako su efekti pojedinačnih varijanti mali, njihov zbirni (poligenski) uticaj može biti značajan. Nalazi pokazuju da genetika i okolina međusobno deluju i naglašavaju potrebu za daljim istraživanjima.
Novo međunarodno istraživanje: Genetske varijante povezane s neurotičnošću koreliraju sa dužim boravkom u bolnici
A stock image of a hand reaching toward a DNA strand against a sunset backdrop.
Veliko međunarodno genetičko istraživanje otkrilo je da određeni skup genetskih varijanti povezanih sa osobinama ličnosti može uticati na to koliko vremena ljudi provode u bolnici. Studija, vođena Revived Genomics of Personality Consortium, obuhvatila je podatke iz 46 kohorti i identifikovala više od 1.200 varijanti povezanih sa dimenzijama poznatim kao Velika petorka: otvorenošću prema iskustvu, savesnošću, ekstraverzijom, ugodnošću i neurotičnošću.
Kako je istraživanje urađeno
Istraživači su uporedili genetske podatke učesnika sa rezultatima upitnika koji mere Veliku petorku. Nisu pronašli jedan ‘‘gen ličnosti’’, već stotine malih genetskih efekata koji zajedno — kao poligenski obrazac — doprinose razlikama u ponašanju i emocionalnim tendencijama.
Glavni nalazi
Jedan od značajnih nalaza je povezanost između genetskih obrazaca za povećanu neurotičnost i većeg vremena provedenog u bolnici. Neurotičnost se definiše kao sklonost izraženijim negativnim emocijama poput anksioznosti, brige i tuge. Autori upozoravaju da je reč o asocijaciji, ne o dokazanoj uzročnoj vezi.
Ted Schwaba, vodeći autor i docent na Odeljenju za psihologiju Michigan State University, ističe: ‘‘Ne postoji nijedan gen ličnosti. Efekti pojedinačnih varijanti su mali, ali zbirno mogu biti značajni.’’
Konsultant psihijatar T. Ayodele Ajayi, koji nije učestvovao u studiji, objasnio je moguće mehanizme: osobe sa višim nivoima neurotičnosti mogu imati složenije ili istovremeno prisutne zdravstvene probleme, veću osetljivost na stres i neadekvatne strategije suočavanja (npr. pušenje, prekomerni unos alkohola), što može produžiti hospitalizaciju ili zakomplikovati otpust i oporavak.
Širi uvidi i implikacije
Studija je takođe pokazala preklapanje genetskih obrazaca povezanih sa ličnošću i onih povezanih sa fizičkim i mentalnim zdravljem, dugovečnošću, obrazovanjem i karijerom. Na primer, varijante povezane sa savesnošću korelirale su sa većom dnevnom aktivnošću, dok su varijante za otvorenost i ekstraverziju bile povezane sa većom verovatnoćom kasnijeg ritma budnosti (noćna ptica).
Istraživači naglašavaju dinamičnu interakciju genetike, ličnosti i okoline: genetske tendencije mogu dovesti osobu u određeno okruženje (npr. kosmopolitsko naselje), a to okruženje potom dodatno oblikuje ponašanje i sklonosti.
Šta ovo znači za javno zdravlje i dalje istraživanje
Autori smatraju da razumevanje genetskih korelata ličnosti može biti korisno ne samo za psihologiju, već i za medicinu, planiranje zdravstvenih usluga, obrazovanje i zapošljavanje. Ipak, potrebna su dalja istraživanja kako bi se razjasnila priroda veza između genetike ličnosti i konkretnih zdravstvenih ishoda, uključujući razdvajanje dužine boravka zbog fizičkih naspram mentalnih stanja.
Reference: Schwaba T., Clapp Sullivan M.L., Akingbuwa W.A., et al. (2026). Robust Inference and Correlates From Genetic Associations With Personality. Nature. https://doi.org/10.1038/s41586-026-10992-9
Pomozite nam da budemo bolji.
