Studija Univerziteta u Ferari pokazala je da paradajz tretiran kombinacijom mikoriza-formirajuće gljive i bakterija raste veći, razvija jači korenski sistem i daje slađe plodove. Viša koncentracija biostimulatora na bazi algi povećala je broj plodova po trsu i intenzitet crvene boje, što podiže tržišnu vrednost. Rad, objavljen u Journal of the Science of Food and Agriculture, ukazuje na ekonomske i klimatske prednosti prelaska sa sintetičkih na prirodna đubriva.
Prirodna đubriva značajno poboljšavaju paradajz — studija Univerziteta u Ferari pokazala veće, slađe i otpornije plodove

Otkrivanje
Rast velike količine hrane koja je bezbedna za jelo i profitabilna za prodaju predstavlja izazov. Mnogi poljoprivrednici i dalje koriste sintetička đubriva zbog brzih rezultata, ali posledice po životnu sredinu i dugoročno zdravlje zemljišta podstiču potragu za alternativama. Nova studija tima sa Univerziteta u Ferari pokazuje da prirodna rešenja — mikrobna biođubriva i biostimulatori na bazi algi — mogu dati izuzetno dobre rezultate.
Kako je sprovedeno istraživanje
Istraživači su proučavali uzgoj paradajza koristeći dve vrste mikrobnih biođubriva (uključujući gljivu koja formira mikorize i odgovarajuće bakterije) i kontrolnu grupu bez takvih tretmana. Istovremeno su primenjivane dve koncentracije biostimulatora na bazi algi, uz kontrolnu varijantu bez biostimulatora, kako bi se procenio efekat u kombinaciji s biođubrivima.
Ključni rezultati
- Biljke tretirane kombinacijom gljive koja formira mikorize i bakterija rasle su najviše i razvile najjači korenski sistem.
- Ova grupa dala je najveće i najslađe plodove; pri većoj koncentraciji biostimulatora plodova je bilo više po trsu, a ostvarena je i intenzivnija crvena boja — što povećava tržišnu vrednost.
- Rad je objavljen u Journal of the Science of Food and Agriculture, a rezultate je prenela Anthropocene Magazine.
Praktične implikacije
Rezultati sugerišu da prelazak na prirodna rešenja može biti i ekonomski isplativ za proizvođače: smanjenje troškova za skupe sintetičke preparate, bolji kvalitet plodova i veća otpornost biljaka na ekstremne vremenske uslove. Dodatno, proizvodnja sintetičkih đubriva je povezana s visokim emisijama stakleničkih gasova, pa smanjenje njihove upotrebe ima i klimatske benefite.
"Bili smo zapanjeni idejom da ovakav ekološki pristup može dati tako snažne rezultate", naveli su autori studije za Anthropocene Magazine. "Svaka studija koja unapređuje znanje o rastu i proizvodnji useva predstavlja korak ka ciljevima održivosti."
Ograničenja i preporuke
Iako su rezultati obećavajući, autori ističu potrebu za dugoročnim i široko regionalnim poljskim ispitivanjima kako bi se potvrdila prenosivost nalaza na različite klimatske i zemljišne uslove. Poljoprivrednici bi trebalo da se posavetuju sa agronomima pre promene praksi, posebno pri uvođenju novih mikrobioloških tretmana.
Zaključak
Studija iz Ferare doprinosi rastućem broju naučnih dokaza da mikrobna biođubriva i biostimulatori na bazi algi mogu povećati prinose i kvalitet paradajza, uz istovremeno smanjenje ekološkog otiska poljoprivrede. To predstavlja važan signal za proizvođače i donosioce odluka koji teže održivijoj i profitabilnijoj poljoprivredi.
Pomozite nam da budemo bolji.




























