Svet Vesti
Životna sredina

Treba li uvesti „Kategoriju 6” za uragane? Šta nam govori uragan Melisa

Treba li uvesti „Kategoriju 6” za uragane? Šta nam govori uragan Melisa

Uragan Melisa potvrdio je trend intenzivnijih oluja povezanih sa zagrevanjem površine okeana: najmanje 75 stradalih i > 4 milijarde USD osiguranih gubitaka. Melisa je dostigla 185 mph (~298 km/h) pri udaru u Jamajku, što je svrstava među najjače zabeležene uragane. Naučnici ukazuju na porast temperature površine mora (~1,4 °C iznad proseka u regionu), a istraživači predlažu razmatranje „Kategorije 6” kako bi se bolje komunicirali rizici ekstremno snažnih oluja.

Uragan Melisa i pitanje jačanja oluja

Kada sagledavamo razmere razaranja koje je ostavio uragan Melisa, jedna stvar postaje jasna: podaci potvrđuju dugotrajan naučni trend. Povišena temperatura površine okeana daje dodatnu energiju olujama, zbog čega one postaju snažnije i opasnije po život i imovinu.

Ključni podaci

Zvanični bilans za sada navodi najmanje 75 poginulih, dok su osigurani gubici premašili 4 milijarde USD. Lokalni zvaničnici izveštavaju o desetinama milijardi dodatne ukupne štete u Karibima.

Pri udaru u Jamajku Melisa je imala održane udare vetra od 185 mph (oko 298 km/h), što je čini jednim od najsnažnijih uragana zabeleženih pri udaru u kopno. Time se izjednačila sa uraganima Dorian (2019), Wilma (2005), Gilbert (1988) i uraganom sa Dana rada iz 1935. godine; samo je uragan Allen (1980) zabeležio nešto veće pik brzine vetra.

Veza sa zagrevanjem okeana

Tokom brze intenzifikacije Melise, podaci Climate Central-a ukazuju da je temperatura površine mora u regionu bila oko 1,4 °C iznad proseka. Naučno objašnjenje je jednostavno: sagorevanje fosilnih goriva oslobađa CO₂ i CH₄, gasovi zadržavaju toplotu (efekat staklene bašte), a preko 90% viška toplote apsorbuju okeani. Podaci NASA-e i NOAA-e pokazuju da se globalna površina okeana zagrejala za približno 1,3 °C od kraja 19. veka, a zagrevanje prodire i u dublje slojeve.

Predlog za „Kategoriju 6”

Istraživači kao što su James P. Kossin i Michael F. Wehner predložili su dodatnu stepenicu — „Kategoriju 6” — na Saffir–Simpsonovoj skali, jer trenutna Kategorija 5 nema gornju granicu. Njihov argument glasi da, kako uslovi u atmosferi i okeanima omogućavaju ekstremnije intenzitete, nedostatak jasno definisane gornje granice može potceniti ozbiljnost rizika za javnost i donosioce odluka.

Praktične implikacije

Za sada je ideja o „Kategoriji 6” akademska: nije prihvaćena od strane nacionalnih meteoroloških službi niti integrisana u zvanična upozorenja. Svaka promena zahtevala bi institucionalnu odluku, pažljivo osmišljenu strategiju komunikacije i reevaluaciju pravila za izdavanje upozorenja kako bi se izbegla zabuna i osiguralo pravovremeno postupanje stanovništva.

Zaključak

Uragan Melisa služi kao podsetnik da se klimatski pokretači ekstremnih vremenskih pojava pojačavaju. Osim razmatranja tehničkih promena kao što je uvođenje „Kategorije 6”, neophodno je i ubrzano smanjenje emisija stakleničkih gasova, ulaganje u otpornost zajednica i unapređenje sistema ranog upozoravanja. Samo kombinacijom nauke, politike i jasne komunikacije možemo smanjiti buduće žrtve i štetu.

Autorska napomena: Ovaj tekst oslanja se na javno dostupne izvore i naučne nalaze o vezi između porasta temperature površine okeana i intenziteta tropskih ciklona.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno