Svet Vesti
Nauka

Drevne ljuske jaja otkrivaju „krokodile koji su padali iz drveća“ — najstariji krokodilski ostaci u Australiji

Drevne ljuske jaja otkrivaju „krokodile koji su padali iz drveća“ — najstariji krokodilski ostaci u Australiji

Pronađene su najstarije poznate krokodilske ljuske u Australiji, pripisane mekošušnim krokodilima iz pre oko 55 miliona godina. Studija sugeriše da su neki primerci — dugi najmanje 5 m — mogli povremeno loviti spuštajući se iz drveća. Fosili su iskopani u Murgonu u Kvinslendu, a rad je objavljen u Journal of Vertebrate Paleontology. Povezivanje ljuski i kostiju može rasvetliti njihove reproduktivne navike i neobičan način života.

Otkriveni su najstariji poznati krokodilski jajni omotači u Australiji, što naučnicima daje novi uvid u ponašanje i biologiju izumrlih mekošušnih krokodila koji su pre oko 55 miliona godina nastanjivali kontinent.

Otkriće

Fosilne ljuske jaja pripisane su mekošušnim (mekosuchine) krokodilima, prahistorijskoj grupi koja je dominirala tadašnjim vodenim i priobalnim ekosistemima. Istraživači predvođeni Institut Català de Paleontologia Miquel Crusafont iz Barselone pronašli su fragmente u dvorištu jedne farme u mestu Murgon u jugoistočnom Kvinslendu; nalaz je objavljen u časopisu Journal of Vertebrate Paleontology.

Šta otkrivaju ljuske jaja

Prema autorima studije, mikrostuktura i geokemija ljuski čuvaju signale koji pomažu da se utvrdi koja je životinja položila jaja, gde je gnijezdila i kakav je bio njen reproduktivni ciklus. Vodeći autor Xavier Panadès i Blas ističe da takve informacije mogu dopuniti ono što znamo iz kostiju i dale su novu dimenziju razumevanju ovih reptila.

Ponašanje i izgled mekošušnih krokodila

Paleontolog Michael Archer navodi da su neki mekošušni primerci mogli dostići najmanje 5 metara dužine i da su, prema morfološkim i ekološkim dokazima, neki od njih pokazivali adaptacije za kopneni, pa čak i polu-arborealni način života. Istraživači upotrebljavaju izraz „drop crocs“ — u igri reči s australijskom mitom o "drop bearu" — da opišu ideju da su se ovi krokodili povremeno spuštali s grana kako bi prepadali plen.

„To je neobična, ali ubedljiva ideja — neki su bili kopneni lovci u šumama, možda su napadali iz zasede poput leoparda, spuštajući se s granja,“ rekao je Archer.

Konservativna procena i ograničenja

Paleontolog Dean Lomax, koji nije učestvovao u istraživanju, upozorava da je identifikacija vrste samo na osnovu ljuske jajeta zahtevna. Ipak, budući da su ljuske pronađene u istim geološkim slojevima i na istom lokalitetu gde su ranije nađeni mekošušni fosili iz istog perioda, autori smatraju da je povezanost verodostojna.

Izumiranje i kontekst

Autori navode da su mekošušni krokodili u Australiji verovatno izumrli pre oko 3.000 godina, usled gubitka unutrašnjih vlažnih staništa, širenja sušnijih područja, povećane konkurencije sa drugim predatorima i pada broja plena. Ovo otkriće pomaže da se dopuni priča o evoluciji i prilagodljivosti krokodila pre dolaska današnjih morskih i slatkovodnih vrsta na kontinent pre oko 3,8 miliona godina.

Kako je sve počelo

Archer se priseća da su on i kolege radili iskopavanja u Murgonu od 1983. godine: „Parkirali smo auto kraj puta, uzeli lopate, pozvonili i zamolili stanovnike da nam dopuste iskopavanja u dvorištu. Oni su se nasmejali i odgovorili 'naravno' — a nalazi govore sami za sebe.“

Zaključak: Nalaz najstarijih krokodilskih ljuski u Australiji otvara nove mogućnosti za razumevanje biologije i ponašanja izumrlih krokodila. Dalja iskapanja u Murgonu verovatno će otkriti još podataka i možda nove vrste.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno