Sažetak: Iranski zvaničnici tvrde da američki i zapadni pritisci, uključujući "maksimalističke zahteve", udaljavaju mogućnost ravnopravnih pregovora. Iran ostaje u komunikaciji sa IAEA, ali UN agencija traži inspekcije sedam lokacija, dok zapadni izveštaji navode da nije potvrđena zaliha 60% obogaćenog uranijuma nakon juna. Tri evropske sile mogu predložiti novu rezoluciju, a Teheran poručuje da će razmotriti svoje naredne korake; dodatno, IRGC je potvrdio zaplenjivanje tankera u Hormušu.
Iran: pregovori daleko dok Zapad pojačava pritisak zbog nuklearnog programa

Teheran: pregovori nisu na vidiku
Teheran — Iranski zvaničnici ocenjuju da Sjedinjene Države i njihove saveznice nastupaju pritiscima i „maksimalističkim zahtevima“, zbog čega su mogući pregovori daleko, saopštavaju predstavnici iz Teherana.
Abbas Araghchi, zamenik ministra spoljnih poslova, rekao je na konferenciji za novinare u Teheranu da aktuelna američka politika ne pokazuje spremnost za „ravnopravan i pravičan dijalog“ koji bi štitio međusobne interese. Njegov govor održan je na marginama državom organizovanog Foruma za teheranski dijalog, na kojem su prisustvovali diplomate iz regiona.
„Administracija SAD nije ostavila prostor za razgovore jer uporno iznosi 'maksimalističke zahteve'“, izjavio je Araghchi.
Iranski zvaničnici navode da primaju diplomatske poruke od susednih zemalja koje pokušavaju da posreduju u smirivanju tenzija. Araghchijevo pismo, koje se doticalo pitanja Irana, prekida vatre u Gazi i drugih regionalnih tema, u nedelju je uručeno katarskom premijeru šeiku Muhamedu bin Abdulrahmanu Al Taniju, kako je prenela iranska štampa.
Odnos sa IAEA
Iran tvrdi da su komunikacioni kanali sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) otvoreni. Iranski predstavnik u Beču održao je sastanak sa delegacijama UN-ove agencije, uz prisustvo kineskih i ruskih kolega, a Teheran je dozvolio pristup IAEA nekim objektima, uključujući nuklearnu elektranu Bušer i Teheranski istraživački reaktor.
Međutim, IAEA je u izveštajima zatražila „dugo očekivane“ inspekcije sedam lokacija koje su bile pogođene tokom sukoba, a kao prioritet su navedeni Fordu, Natanz i Isfahan. Zapadni mediji su preneli da UN agencija od juna nije mogla da verifikuje zalihe 60% obogaćenog uranijuma, nakon što su objekti bili teško oštećeni u napadima koje su isti izvori povezivali sa SAD i Izraelom; Teheran je upotrebio termin "napadi" i zahteva utvrđivanje činjenica.
Reakcije i mogućnost novih rezolucija
Tokom vikenda iranski zvaničnici su nagovestili da bi tri evropske sile — Francuska, Velika Britanija i Nemačka — mogle da predlože novu rezoluciju Savetu guvernera IAEA usmerenu protiv Irana. Zamenik za međunarodne i pravne poslove u iranskom Ministarstvu spoljnih poslova, Kazem Gharibabadi, izjavio je da Iran „zadržava pravo da preispita svoje pristupe“ ukoliko nova rezolucija prođe i ocenio je da su pokušaji evropskih zemalja sprovođeni uz podršku SAD smanjili mogućnosti za dijalog.
Šef iranskog nuklearnog programa, Mohammad Eslami, kritikovao je politizaciju IAEA i optužio agenciju da primenjuje dvostruke standarde, ističući da Agencija nije oštro osudila napade na objekte pod njenim nadzorom.
Bezbednosna tenzija u regionu
Iranske oružane snage najavile su jačanje odbrambenih kapaciteta — kako je rekao ministar odbrane Amir Hatami, oružane snage nisu štedеле resurse nakon 12-dnevnog sukoba sa Izraelom. Tenzije je dodatno podigla potvrda Islamske revolucionarne garde (IRGC) da je zaplenjen tanker registrovan na Kipru koji je prolazio kroz Hormuški moreuz.
Situacija ostaje napeta: Teheran najavljuje moguć odgovor na diplomatske pritiske, dok IAEA traži pristup i verifikaciju kako bi utvrdila status iranskog nuklearnog materijala.
Pomozite nam da budemo bolji.


































