Kolumbija je izložila prve artefakte iz galeone San Jose koja je potonula 1708. kod Kartagene — među prvim nalazima su tri novčića, top i porcelanska šolja. Olupina, otkrivena pre deset godina, navodno nosi smaragde i oko 200 tona zlatnih kovanica. Vlasništvo osporavaju Španija, bolivijski narod Qhara Qhara i američka kompanija Sea Search Armada, a uzorci sedimenata biće analizirani radi rasvetljavanja uzroka potonuća.
Kolumbija izložila prve artefakte iz 300 godina stare galeone „San Jose” — izvučeni novčići, top i porcelanska šolja

Kolumbijske vlasti prikazale su prve predmete iz bogate španske galeone San Jose, koja je potonula blizu Kartagene pre oko 300 godina. Među izloženim nalazima su tri novčića (neki zlatni, neki bronzani), top i porcelanska šolja — prvi predmet izvučen na površinu deset godina nakon što je olupina otkrivena u Karipskom moru.
Šta znamo o brodu
San Jose je plovio pod zastavom španske krune kada je u junu 1708. potonuo. Na brodu je bilo oko 600 članova posade, a preživela je samo malobrojna grupa. Brod se vraćao iz Paname ka dvoru kralja Filipa V i bio je natovaren sanducima sa smaragdima i, prema procenama, približno 200 tona zlatnih kovanica.
Uzroci potonuća i nalazi
Izvori se ne slažu oko uzroka: britanski dokumenti pominju "unutrašnju eksploziju", dok španski izveštaji navode da je galeona pogođena u borbi. Podvodne kamere dosad su zabeležile sidro i teret — džbanske posude, staklene boce, liveničke topove, porculan, keramiku i predmete koji deluju kao od zlata. Istraživači su izvadili i uzorke sedimenata iz olupine koji će biti analizirani kako bi se bolje razumeli okolnosti potonuća, izjavila je Alhena Caicedo, direktorka Kolumbijskog instituta za antropologiju i istoriju (ICANH).
Pravni sporovi i kulturni značaj
Vlasništvo nad olupinom i blagom osporavaju više strana. Španija je uložila pravo na brod pozivajući se na međunarodnu konvenciju kojoj Kolumbija nije pristupila. Bolivijska domorodačka grupa Qhara Qhara tvrdi da su dragocenosti nekada ukradene od njih. Pored toga, američka spasilačka kompanija Sea Search Armada tvrdi da je olupinu otkrila pre više od 40 godina i podnela je tužbu pred Stalnim arbitražnim sudom, tražeći visoku odštetu.
Kolumbija ističe da želi pristup olupini prvenstveno radi naučnih i kulturnih istraživanja. Procene o vrednosti eventualnog blaga variraju — neke procene govore o milijardama dolara — ali stručnjaci upozoravaju da je najvažnija zaštita kulturnog nasleđa i pažljivo arheološko ispitivanje nalazišta.
Šta sledi
Dalji rad obuhvata podrobnije arheološke poduhvate, analize sedimenata i konzervatorske postupke za izvađene predmete. S obzirom na međunarodne sporove, proces će verovatno uključiti i pravne i diplomatske korake dok se ne utvrde prava i način zaštite nalazišta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























