DNK analiza iz izmeta omogućila je preciznije brojanje afričkih šumskih slonova; IUCN procenjuje 135.690 jedinki u 2024. (+16% u odnosu na 2016). Stručnjaci naglašavaju da porast u proceni pretežno odražava bolje metode praćenja, a ne brz oporavak populacije. Glavne pretnje su krivolov, gubitak i fragmentacija staništa, spor razmnožavanje i sukobi sa ljudima.
DNK iz izmeta podiže procenu broja afričkih šumskih slonova — IUCN: 135.690 u 2024., ali vrsta ostaje kritično ugrožena

Analiza DNK uzetog iz izmeta afričkih šumskih slonova omogućila je naučnicima preciznije određivanje broja jedinki u divljini. Novi izveštaj Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) procenjuje da je za 2024. godinu u prirodi oko 135.690 afričkih šumskih slonova — što je za 16% više u odnosu na podatke iz 2016. godine.
"Ovaj izveštaj pruža najtačniju sliku populacije teško uočljivih afričkih šumskih slonova do sada," izjavila je Grethel Aguilar, generalna direktorka IUCN-a. "Pokazuje da mere zaštite daju rezultate za te ikonične životinje."
Kako su slonovi prebrojani
Istraživači su prikupljali uzorke izmeta i analizirali DNK koji služi kao genetski "otisak prsta" svake jedinke. Taj pristup smanjuje rizik od dvostrukog brojanja i omogućava pouzdanije procene, naročito u gustim tropskim šumama gde su vizuelni popisi otežani.
Šta znači veća procena
Stručnjaci upozoravaju da porast u proceni ne treba tumačiti isključivo kao brzi porast populacije. Kako je objasnio Rob Slotow, stručnjak za afričke slonove pri IUCN-u, veći broj uglavnom odražava poboljšane metode i širi obuhvat terenskih istraživanja, a ne nužno brz oporavak vrste.
Gde žive i koje su pretnje
Afrički šumski slonovi žive u gustim šumama zapadne i centralne Afrike i po izgledu su manji od svojih rođaka iz savana. Prema izveštaju, oko dve trećine populacije stacionirano je u Gabonu, dok oko 20% živi u Republici Kongo (Congo‑Brazzaville).
Populacija je, međutim, doživela dramatičan pad — prema IUCN-u, opala je za 86% u periodu od sredine 1980-ih do 2015. godine. Spor reproduktivni ciklus dodatno usporava oporavak vrste.
Glavne pretnje uključuju:
- krivolov i nelegalno ubijanje zbog slonovače,
- gubitak i fragmentacija staništa usled širenja rudarskih aktivnosti, izgradnje puteva i železnice, te velikih poljoprivrednih projekata,
- sukobe sa ljudima izazvane upadima slonova u poljoprivredna gazdinstva, što dovodi do uništavanja useva i uzajamnih napetosti.
"Pljačkanje useva često smanjuje toleranciju ljudi prema slonovima i, nažalost, može dovesti do uzajamnih ubistava i političkih posledica," upozorava IUCN.
Izveštaj je objavljen u trenutku kada se održava konferencija Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES), što dodatno skreće pažnju na globalnu regulaciju trgovine zaštićenim životinjama i biljkama.
Zaključno, iako preciznija DNK metoda donosi optimizam u smislu boljeg razumevanja stvarnog stanja populacije, afrički šumski slonovi i dalje su suočeni sa ozbiljnim pretnjama koje zahtevaju ciljane mere zaštite i saradnju lokalnih zajednica i međunarodnih tela.
Pomozite nam da budemo bolji.




























