Santosh Devi i druge žene iz rudarskog pojasa Rajasthana završile su tromesečni kurs solarne tehnologije u Barefoot Collegeu i počele da montiraju panele u svojim selima. Program ženama omogućava prihod i pristup energiji dok se suočavaju sa posljedicama široko rasprostranjene silikoze, bolesti pluća uzrokovane udisanjem silicijumske prašine. Iako obuka stvara novu nadu, porodice i dalje balansiraju između teških zdravstvenih troškova i niskih prihoda.
Žene iz rudarskog pojasa Rajasthana donose svetlo: Solarne lampe kao šansa za opstanak

Žene donose svetlo u sela pogođena silikozom
Santosh Devi ponosno priča kako je tromesečna obuka iz solarne tehnologije promenila njen život i donela svetlo — i nadu — u njeno selo u zapadnom delu indijske savezne države Rajasthan. Santoshin suprug je vezan za krevet zbog silikoze, bolesti pluća izazvane udisanjem sitne silicijumske prašine, koja je rasprostranjena u oko 33.000 rudnika u saveznoj državi.
Obuka u Barefoot Collegeu
Santosh (36) bila je među osam žena koje su završile tromesečni kurs u Barefoot Collegeu u Tiloniji, oko dva sata vožnje od njihovog sela u distriktu Beawar. Učili su osnove solarne tehnike — postavljanje fotonaponskih panela, ožičenje, sklapanje i popravku lampi — kako bi osvetlile domove i obezbedile energiju za punjenje telefona, napajanje ventilatora i drugih osnovnih uređaja.
Nove veštine, nova egzistencija
Sa bolesnim muževima koji ne mogu da rade, obuka je ženama omogućila da zarađuju i pomažu porodicama. Santosh, koja je nepismena, sada postavlja panele u selu i nada se da će s vremenom ostvarivati prihod blizu 170 dolara mesečno. 'U početku sam bila veoma uplašena', priseća se Santosh. 'Ali ova obuka mi je dala samopouzdanje i hrabrost.' Pokazuje tri kuće u kojima je instalirala panele koji napajaju lampe, ventilatore i punjače.
Težak teret silikoze
Njeni komšije dele istu sudbinu: u selu od oko 400 domaćinstava 70 osoba je dijagnostikovano sa silikozom. Pulmolog Lokesh Kumar Gupta procenjuje da u jednom distriktu, Ajmeru, postoji između 5.000 i 6.000 zvanično registrovanih slučajeva. Silikoza je često neizlečiva ili napreduje sporo, a ranom intervencijom mogu se ublažiti simptomi, ali većina pacijenata traži pomoć tek nakon pet do sedam godina.
Siromaštvo i preživljavanje
Mnogi radnici u rudnicima rade za manje od 6 dolara dnevno; procenjuje se da u Rajasthan ima oko 2,5 miliona ljudi angažovanih u vađenju peščara, mermera ili granita. Neki, koji koriste čekiće i bušilice, zarađuju više, ali su pri tome i izloženiji otrovnoj prašini. Santoshin suprug, nekada radnik na secanju peščara za ploče, sada jedva hoda i prima državnu pomoć od oko 16 dolara mesečno. Da bi preživela, porodica je morala da zadužuje rođake, prodaje nakit i založi mangalsutru.
Primeri iz sela
Vinod Ram, čija je supruga takođe završila kurs, već šest godina pati od silikoze i teško diše; sada teži samo 45 kilograma. Njegova supruga je radila na montaži solarnih panela, ali to često nije dovoljno da pokrije mesečne troškove terapije. Champa Devi, koja nije znala da napiše svoje ime pre obuke, sada postavlja panele u okolnim kućama, ali ponekad još nije naplatila uradjeni posao i radi na gradilištima za oko 300 rupija dnevno (~3,35 USD).
Državna pomoć i realnost
Prema državnim skemama, oboleli dobijaju iznos od približno 2.310 dolara po dijagnozi, a porodica oko 3.465 dolara u slučaju smrti. Ipak, zbog dugotrajnog procesa, loše dostupnosti zdravstvene zaštite i potrebe za hitnim prihodom mnogi rudarni nastavljaju rad uprkos rizicima. 'Za silikozu nema leka', podseća pulmolog Gupta, a većina porodica bira da preživi kako ume.
Zaključak: Programi kao što je Barefoot College pokazuju kako praktične veštine i obnovljiva energija mogu pružiti kratkoročno olakšanje i dugoročnu šansu za ekonomsko osnaživanje žena u najugroženijim zajednicama — ali izazovi zdravlja, siromaštva i pristupa lečenju i dalje su ogromni.
Pomozite nam da budemo bolji.




























