Ne mogu sve kornjače da uvuku glavu u oklop. Kopnene vrste često mogu, dok morske kornjače ne mogu zbog tanjih i lakših oklopa. Fosili (npr. Eunotosaurus, Pappochelys, Odontochelys, Proganochelys) pokazuju da je oklop nastajao postepeno pre ~260–210 miliona godina i da njegova prvobitna uloga nije nužno bila zaštita. Današnja zaštitna funkcija razvila se tek kasnije, nakon formiranja punog oklopa.
Može Li Kornjača Potpuno Uvući Glavu u Oklop? Šta Kažu Naučnici i Fosili
The broad-shelled river turtle (Chelodina expansa) falls into a group known as side-neck turtles. It can fold its long neck and head inside its shell, over one of its arms. | Credit: Auscape/Universal Images Group via Getty Images
Postoji rašireno verovanje da kornjače mogu povući glavu potpuno u svoj oklop kada se osećaju ugroženo. To je delimično tačno: neke vrste to mogu, dok druge ne — a istorija nastanka oklopa otkriva da zaštita nije bio jedini razlog njegove evolucije.
Ko može da uvlači glavu — a ko ne
Kopnene kornjače, poznate kao tortoise ili jednostavno kopnene vrste, često mogu potpuno povući glavu u oklop. Primer je istačna kutija-kornjača (Terrapene carolina carolina) čiji plastron (donji oklop) ima šarku i može se zatvoriti poput kutije.
The words 'Life Little Mysteries' over a blue background
Postoje dva glavna načina povlačenja vrata: bočno-vratne kornjače savijaju vrat u stranu (pleurodire), dok skriveno-vratne kornjače uvlače vrat u obliku slova S u rameni pojas (kriptodire). Neke vrste koje izmenjuju život na kopnu i u vodi takođe mogu da uvlače glavu.
S druge strane, morske kornjače ne mogu u potpunosti povući glavu u oklop. Njihovi oklopi su vitkiji i lakši — prilagođeni bržem plivanju i smanjenju težine, što im pomaže da izbegnu predatore plivanjem.
The eastern box turtle (Terrapene carolina carolina) has a hinge that allows it to completely close up its shell. | Credit: McDonald Wildlife Photography Inc./Getty Images
Kako se razvijao kornjačin oklop
Fosilni zapis prati razvoj oklopa kroz stotine miliona godina. Oklop kornjače nije samo spoljašnja školjka: on je sastavljen iz više od 50 kostiju i deo je skeletne građe.
- Eunotosaurus africanus (~260 miliona godina) — pokazuje šira rebra koja su verovatno olakšavala kopanje i podržavala razvijenu muskulaturu.
- Pappochelys (~240 miliona godina) — pronađen u Nemačkoj; imao je proširena gornja rebra i zadebljale trbušne rebra (gastralije), ali još nije imao potpuni oklop.
- Odontochelys (~220 miliona godina) — pronađen u Kini; imao je razvijen plastron (donju ploču), što ukazuje na postepenu izgradnju školjke.
- Proganochelys (~210 miliona godina) — prvi primer potpuno zatvorenog karapaksa (gornjeg oklopa) povezanog sa plastronom.
Stručnjaci kao Tyler Lyson smatraju da su neke rane adaptacije (npr. plastron) mogle da služe kao balast za zaron ili kao zaštita od predatora iz donje strane okeana, a ne isključivo kao odbrana na kopnu. Tek kada je nastao potpuno razvijen oklop, on je postao efikasan štit protiv grabežljivaca.
Sea turtles, like these green sea turtles, cannot retract their heads into their shells. | Credit: Douglas Klug/Getty Images
Zašto je to važno
Oklop je jedan od razloga zbog kojih su kornjače preživele kroz skoro 300 miliona godina i nekoliko velikih izumiranja. Ipak, današnja funkcija oklopa — zaštita — nije nužno ista kao funkcija koja je pokrenula njegov nastanak.
Zaključak
Neke kornjače zaista mogu potpuno uvući glavu u oklop, dok druge ne zbog razlika u građi i načinu života. Fosili pokazuju da je oklop nastajao postepeno i iz više razloga (kopanje, plivanje, balans), a zaštitna uloga postala je dominantna tek kada je školjka bila u potpunosti formirana.
Pomozite nam da budemo bolji.
