Svet Vesti
Nauka

„Vreme Za Zemljotrese“? Nauka Raskrinkava Mit i Objašnjava Zašto

„Vreme Za Zemljotrese“? Nauka Raskrinkava Mit i Objašnjava Zašto
The Golden Gate Bridge is seen through a mix of rain and splashing bay water in Sausalito, California on January 5, 2023. (Photo by JOSH EDELSON/AFP via Getty Images)

Mit: „Vreme za zemljotrese” često se pominje, ali nema naučnih dokaza da meteorološki uslovi pokreću velike potrese. Nedavni niz kod San Ramona vezan je za pomeranja duž grana rasjeda Calaveras, a ne za vremenske prilike. Povećan broj zabeleženih potresa rezultat je bolje detekcije i veće svesti, pa stručnjaci savetuju praktičnu pripremu i osiguranje doma.

Nakon nedavnog niza slabih potresa u okolini San Ramona mnogi su se ponovo zapitali: da li postoji „vreme za zemljotrese”? To je čest mit, naročito u kalifornijskoj Bay Area, ali seizmolozi jasno poručuju da meteorološki uslovi ne pokreću velike rasjede.

Šta Kažu Naučnici

Zemljotrese uzrokuje nakupljanje i iznenadno oslobađanje napona duž rasjeda koji se nalaze često kilometrima под земљом. Atmosferski sistemi — kiša, vetar, promene temperature ili barometarski pritisak — ne dopiru dovoljno duboko niti stvaraju dovoljnu silu da pokrenu pucanje po tim dubokim rasjedima.

U slučaju nedavnog niza kod San Ramona, seizmolozi povezuju tresanja sa pomeranjima duž manjih grana rasjeda Calaveras, poznatog aktivnog dela mreže rasjeda u Bay Area. Takvi nizovi (svarmovi) često podižu pažnju jer ljudi osećaju više udara u kratkom vremenskom periodu — ali to nije dokaz veze sa trenutnim vremenom.

Zašto Se Čini Da Postoje Veze

Postoje dve glavne i jednostavne objašnjenja zašto nam se čini da potresi postaju učestaliji ili da su povezani s vremenom:

  • Bolja detekcija: Savremeni seizmometri beleže znatno više slabih potresa nego pre nekoliko decenija.
  • Veća svest: Aplikacije, upozorenja i društvene mreže čine da primećujemo i raspravljamo o svakom tresku.

U realnosti, potresi su uvek postojali — sada ih samo bolje pratimo i brže delimo informacije o njima.

Male nijanse i izuzeci

Važno je dodati nijansu: dok vremenski uslovi generalno ne pokreću velike rasjede kao što su San Andreas ili Calaveras, u retkim situacijama površinske promene (npr. jako natapanje tla usled obilnih padavina) mogu doprineti klizištima ili uzrokovati pomeranja u plitkim slojevima tla. Takođe, ljudske aktivnosti (npr. punjenje vodoakumulacija ili rudarstvo) ponekad mogu izazvati tzv. induciranu seizmičnost — ali to je drugačiji proces od prirodnih potresa na velikim tektonskim rasjedima.

Šta Mi Možemo Da Uradimo

Umesto da brinemo o tome kakvo je vreme, seizmolozi i službe za vanredne situacije preporučuju praktičnu pripremu:

  • Osigurajte teški nameštaj i police.
  • Vežbajte postupak „Drop, Cover, and Hold On” (Spustite Se, Sakrijte Se, Držite Se).
  • Pripremite komplet za vanredne situacije (voda, hrana, lekovi, baterije).
Zaključak: Ne postoji „vreme za zemljotrese” u smislu da bi kiša, magla ili promena pritiska mogli da izazovu veliki potres. Fokus treba biti na znanju, detekciji i spremnosti.

Izvor: originalno izveštavanje Roberta Gonzalesa (KTVU); prilagođeno i prevedeno za srpsko govorno područje.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno