NASA je u 2025. objavila hiljade fotografija sa ISS‑a, obeležavajući 25 godina stalnog ljudskog prisustva u orbiti. Astronauti su zabeležili spektakularne pojave — severna svetla, uragane (npr. Melissa), udare groma, orbitalne zalaske i prepoznatljive pejzaže poput Nila i Dubaija. Snimci služe nauci i pomoći u reagovanju na katastrofe, a zbirka ISS fotografija premašuje 7 miliona kadrova.
Pogled iz orbite: Najimpresivnije fotografije sa ISS‑a u 2025. — 25 godina ljudskog prisustva

Godina 2025. obeležila je 25 godina neprekidnog ljudskog prisustva na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS). NASA je te godine objavila hiljade fotografija koje pokazuju kako izgleda život i šta se vidi sa otprilike 250 milja (oko 400 km) iznad Zemlje.
Šta su astronauti zabeležili
Manje od 300 ljudi je do danas boravilo na ISS‑u, pa su fotografije koje oni prave jedinstven način da svi mi dobijemo pogled iz prve ruke. Među snimcima iz 2025. nalaze se dramatični prizori severnih svetala, snažni uragani (uključujući uragan Melissa), udari groma, dugi tragovi zvezda, te prizori poznatih geografskih obeležja kao što su Nilska dolina, veštačka ostrva Dubaija i planina Damavand.
Tehnika i izazovi fotografisanja iz svemira
Astronaut Don Pettit je istakao da je fotografisanje „rad ljubavi“ i da astronauti mnogo slobodnog vremena posvećuju snimanju. U mikrogravitaciji je moguće koristiti velike i teške objektive lakše nego na Zemlji — Pettit je poznat po upotrebi 800‑milimetarskog telefoto objektiva i solarnih filtera. Istovremeno, višeslojni prozori i refleksije predstavljaju tehničke izazove koje treba prevazići.
„Fotografije pomažu da se upotpuni priča o tome šta znači da ljudi šire svoje prisustvo u svemiru i istražuju ovu granicu,“ — Don Pettit.
Istaknuti kadrovi i događaji
Astronautkinja Nichole Ayers je napravila dugookvirne snimke tragova zvezda i neon‑obojenih severnih svetala iznad Indijskog okeana, a takođe je zabeležila impresivan udar groma iznad Milana. Drugi snimci prikazali su orbitalne zalaske Sunca, plamteće požare u okolini Los Anđelesa, tropicalne ciklone poput ciklona Alfred kod Kvinslenda i tajfuna Halong koji je pogodio zapadni deo Aljaske.
Sa ISS‑a su takođe jasno vidljivi geološki i gradski motivi: krater Manicouagan u Kvebeku, peščane dine Sahare u Libiji, osvetljenje reke Nil koje vodi ka Kairu, kao i detalji urbanih struktura – od oblasti San Franciska do izgleda Floride između Kube i Bahama.
Značaj za nauku i pomoć u katastrofama
Fotografije koje astronauti šalju sa ISS‑a nisu samo estetske — one su i vredan resurs za nauku i reagovanje u vanrednim situacijama. Snimci pomažu u praćenju promena u korišćenju zemljišta, praćenju vremenskih sistema i podršci u odgovorima na prirodne katastrofe. Do danas, astronauti su poslali više od 7 miliona slika sa ISS‑a od 2000. godine.
Gledajući napred
NASA je u novembru proslavila 25 godina kontinuiranog ljudskog prisustva na stanici, dok su operacije planirane da traju otprilike do 2030. Za sada, fotografije iz prve ruke sa ISS‑a i dalje nas podsećaju na to koliko perspektiva iz orbite može promeniti naš pogled na Zemlju.
Izvori: NASA; Gateway to Astronaut Photography of Earth; izveštaji i izjave astronauta iz 2024–2025.
Pomozite nam da budemo bolji.




























