Nova studija Univerziteta u Utahu pokazuje da bakterija Turicibacter može značajno smanjiti debljanje i poboljšati metaboličke parametre kod miševa na visokomasnoj ishrani. Turicibacter proizvodi masne kiseline koje suprimiraju štetne ceramide povezane s dijabetesom tip 2 i srčanim bolestima. Ipak, visok unos zasićenih masti smanjuje rast ove bakterije, pa bi za održavanje efekta bila potrebna redovna suplementacija ili primjena njenih molekula. Potrebna su dodatna istraživanja prevođenja nalaza na ljude.
Jedna crijevna bakterija (Turicibacter) značajno smanjuje debljanje miševa na visokomasnoj ishrani

Među brojnim mikroorganizmima u crijevima, nova studija Univerziteta u Utahu otkriva da jedna bakterija — rod Turicibacter — može značajno smanjiti debljanje i poboljšati metaboličke pokazatelje kod miševa hranjenih visokomasnom ishranom.
Šta su istraživači otkrili?
Istraživači su identifikovali Turicibacter kao član metabolički zaštitne zajednice od oko 80 bakterijskih vrsta koje u mikrobiomu obično čine ~0,1% udjela. Kod miševa na dijeti bogatoj mastima, suplementacija živim Turicibacterom (oralno, pet dana nedeljno) dovela je do manjeg povećanja tjelesne mase, niže glukoze u miru, smanjenog udjela tjelesne masti i povoljnijih promjena u lipidnim profilima — iako su životinje nastavile jesti visokomasnu hranu.
Kako Turicibacter djeluje?
Turicibacter proizvodi skup masnih kiselina koje suprimiraju nakupljanje štetnih molekula zvanih ceramidi. Ceramidi rastu kao odgovor na visok unos masti i povezani su s većim rizikom od dijabetesa tip 2 i srčanih bolesti. Masne kiseline iz Turicibactera utiču i na apsorpciju lipida u tankom crijevu, što objašnjava dio njegovog zaštitnog efekta.
Ograničenja i važna zapažanja
Iako su rezultati obećavajući, studija je izvedena na miševima i njihova primjena na ljude još nije dokazana. Autori napominju da se populacije Turicibactera smanjuju uslijed visokog unosa zasićenih masti: u eksperimentu je palmitat (čest zasićeni masni sastojak) inhibirao rast Turicibactera, ali ga nije ubio — bakterije su se oporavile nakon uklanjanja palmitata iz okoline. To znači da dugoročne koristi vjerojatno zahtijevaju redovnu nadoknadu (suplementaciju) bakterije ili njenih aktivnih molekula.
„Nisam mislila da će jedna bakterija imati tako dramatičan učinak – očekivala sam kombinaciju od tri ili četiri,“ kaže mikrobiologinja June Round (University of Utah).
Širi kontekst
Ovi rezultati se uklapaju u rastuću literaturu o vezi između mikrobioma i metaboličkog zdravlja. Ranije su studije pokazale da prijenos mikrobiote od gojaznih životinja u mršave može izazvati dobitak težine, dok su u nekim slučajevima životinje bez mikrobioma bile djelimično zaštićene od dobitka težine na masnoj dijeti — što ukazuje na to da različite kombinacije mikroba mogu pogodovati ili štititi od debljanja.
Perspektive za terapiju
Autori predlažu dvije glavne mogućnosti: primjena živih mikroba (probiotska suplementacija) ili izdvajanje i korišćenje molekula (lipida) koje proizvodi Turicibacter kao terapije. Kendra Klag, prva autorka studije, ističe cilj da se „mikrobi pretvore u lijekove“ — kombinacije bakterija prilagođene potrebama pacijenata. Za razliku od lijekova poput Ozempica i sličnih, mikrobi i njihove komponente mogu omogućiti personalizovaniji pristup s manjim nuspojavama, jer su ti agensi već prirodno prisutni u ljudskom crijevu.
Studija je objavljena u časopisu Cell Metabolism. Potrebna su dalja klinička ispitivanja da bi se procijenila sigurnost i djelotvornost kod ljudi.
Pomozite nam da budemo bolji.


























