Ukupno: Predsednik Donald Trump je tokom prve godišnjice mandata pokrenuo niz agresivnih poteza — od svrgavanja vlasti u Venecueli do najava o Grenlandu i pretnji Iranu — koji potresaju posleratni međunarodni poredak. Njegova politika, često zasnovana na demonstraciji sile i konceptu sfera uticaja, zabrinjava evropske i azijske saveznike i podstiče reevaluaciju globalnih saveza. Analitičari upozoravaju na rizik regionalne eskalacije i jačanje uticaja Rusije i Kine.
Tramp Preuređuje Svetski Poredak — Od Venecuele Do Grenlanda

WASHINGTON/TOKIO/LONDON/PEKING/MEXIKO SITI, 13. januar (Reuters) - Predsednik Donald Trump u prvoj godišnjici inauguracije pokrenuo je seriju agresivnih poteza i retoričkih pretnji koje su uzdrmale uspostavljeni, pravila zasnovani međunarodni poredak. Nakon svrgavanja vlasti u Venecueli, najava kontrole nad njenim naftnim resursima i javnih razmatranja aneksije Grenlanda, saveznici i protivnici pokušavaju da procene šta sleduje i koliko su ove promene trajne.
Sfere uticaja i nova geopolitička dinamika
U proteklih nekoliko meseci administracija je, kako navode izvori, demonstrirala spremnost da primeni vojnu silu i druge oblike pritiska radi ostvarivanja američkih interesa — uključujući navodno bombardovanje iranskih objekata i udar na Venecuelu 3. januara. Kritičari taj pravac vide kao povratak konceptu sfera uticaja, inspirisanom Monroovom doktrinom, koju je Bela kuća pretvorila u ono što administracija naziva "Donroe doktrina".
Reakcije saveznika
Reakcije evropskih saveznika bile su zabrinute i ponekad oštre: nemački predsednik Frank-Walter Steinmeier upozorio je na "krah vrednosti", a danska premijerka Mette Frederiksen ocenila je da bi bilo kakav pokušaj preuzimanja Grenlanda ugrozio transatlantski savez. Nekoliko evropskih lidera predložilo je i pojačano prisustvo NATO snaga na Arktiku.
U Aziji su saveznici takođe zabrinuti: japanski zvaničnici ističu da akcije koje menjaju status quo podstiču regionalnu nesigurnost, dok su u Južnoj Koreji i među nekim zakonodavcima izraženi strahovi da se stvara presedan za jače sile da koriste silu protiv slabijih država.
Motivi, odgovori i rizici
Bela kuća brani poteze tvrdnjom da se vraća američki uticaj i štite vitalni interesi — uključujući borbu protiv narkokartela i bezbednosne pretnje. S druge strane, analitičari upozoravaju da otvoreno nastojanje da se osvoje strateški resursi bez jasne osnove u međunarodnom pravu može potaknuti protivmere: zemlje poput Brazila mogu se okrenuti Kini, dok bi Moskva i Peking mogli videti prostor za pojačano forsiranje svojih interesa.
"Mi živimo u svetu, u stvarnom svetu... koji vlada snagom, koji vlada silom, koji vlada moći," rekao je uticajni savetnik Stephen Miller, sumirajući pristup administracije.
Moguće posledice za globalni poredak
Analitičari upozoravaju da takav kurs podriva temelje svetskog poretka uspostavljenog posle Drugog svetskog rata — slobodnu trgovinu, vladavinu prava i poštovanje teritorijalnog integriteta. Povratak sfera uticaja rizikuje eskalaciju regionalnih sukoba i povećanje podele između velikih sila, dok manje države mogu potražiti sigurnost kroz jače veze s rivalima SAD.
Šta sledi?
Svetski lideri i diplomate trenutno procenjuju opseg i trajanje Trampove politike. Dok administracija naglašava odlučnost, mnogi partneri rade na planovima za sopstvenu zaštitu — od jačanja evropske odbrambene autonomije do strateških preusmeravanja u Latinskoj Americi i Aziji.
Izveštavali: Matt Spetalnick u Vašingtonu, John Geddie u Tokiju, Antoni Slodkowski u Pekingu, Elizabeth Piper u Londonu, Kyu-seok Shim u Seulu, Michelle Nichols u Njujorku, David Brunnstrom i Patricia Zengerle u Vašingtonu, Diego Ore i Stephen Eisenhammer u Meksiko Sitiju, Jonathan Spicer u Ankari. Pisanje: Matt Spetalnick; uređivanje: Don Durfee i Daniel Wallis.
Pomozite nam da budemo bolji.

























