Francuski premijer Sebastien Lecornu preživeo je dva predloga o nepoverenju koje su podneli RN i LFI kao protest zbog EU‑Mercosur sporazuma. LFI-jev predlog dobio je 256 glasova, za 32 manje od potrebnog, dok je predlog RN dobio 142 glasova — oba su propala. Vlada sada mora da se posveti pregovorima o budžetu za 2026. i razmatra mogućnost primene člana 49.3 Ustava kako bi progurala finansijski zakon bez glasanja.
Lecornu Preživeo Glasanja O Nepoverenju — Budžet 2026. Sledi Teški Pregovori

PARIZ, 14. jan — Francuski premijer Sebastien Lecornu preživeo je u sredu dva glasanja o nepoverenju u parlamentu, čime je uklonjena neposredna prepreka i otvoren put vladi da se u narednim danima posveti ključnim pregovorima oko državnog budžeta za 2026. godinu.
Svrha mocija i rezultati glasanja
Predloge o nepoverenju podneli su krajnje desni National Rally (RN) i radikalno leva formacija France Unbowed (LFI) kao izraz protesta zbog trgovinskog sporazuma Evropske unije sa blokom Mercosur — koji obuhvata Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Uprkos protivljenju Pariza, države članice EU su prošle nedelje dale saglasnost za potpisivanje dugogodišnje sporne pogodbe. RN i LFI optužili su vladu da nije dovoljno snažno pokušala da blokira sporazum.
"Unutra ste vlada vazala koja služi bogatima. Spolja, ponižavate našu naciju pred Evropskom komisijom i imperijom SAD," rekla je Mathilde Panot, istaknuta poslanica LFI, obraćajući se vladi pred glasanja.
Socijalistička partija je odbila da podrži predloge o nepoverenju, a konzervativni The Republicans takođe su najavili da neće glasati za smenu vlade zbog Mercosura. Zbog toga su oba predloga propala: LFI-jev predlog dobio je 256 glasova za — za 32 glasova manje od potrebnog — dok je predlog RN dobio 142 glasa i takođe nije prošao.
Šta sledi: budžet i mogućnost primene člana 49.3
Lecornu je istakao da su rasprave o nepoverenju dodatno odložile već napete debate o budžetu za 2026. godinu, koje, prema njegovim rečima, zahtevaju hitan fokus svih političkih aktera.
Jedna od opcija o kojoj razmatra vlada jeste primena člana 49.3 Ustava kako bi se finansijski zakon progurao bez glasanja, nakon postizanja teksta u dogovoru sa svim parlamentarnim grupama osim RN i LFI. Taj potez bi verovatno izazvao nove zahteve za glasanje o nepoverenju.
Poslanici su, prema izvorima, nestrpljivi da okončaju višenedeljne rasprave o budžetu, čak i ako to znači da će deficit ostati blizu 5%. Prema saradnicima predsednika, Emmanuel Macron želi da budžet bude usvojen u januaru i zadržava «neutralan» stav o načinu postizanja tog cilja. Vladina portparolka Maud Bregeon izjavila je da je "ništa nije isključeno" kada je reč o merama za usvajanje budžeta.
Politički kontekst
Francuska politička scena ostaje krhka od 2022. godine, kada je predsednik Macron izgubio apsolutnu većinu u parlamentu. Situacija se dodatno zaoštrila nakon vanrednih parlamentarnh izbora sredinom 2024. godine koji su doveli do parlamenta bez jasne većine, podeljenog između centar-desne koalicije, leve koalicije i RN.
Pomozite nam da budemo bolji.


































