Svet Vesti
Science

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više
It would've been the world's last mammoth - except it wasn't a mammoth at all. (Leonello Calvetti/Science Photo Library/Getty Images)

Ove nedelje nauka donosi iznenađenja: fosili sa Aljaske koji su decenijama smatrani mamutima zapravo su ostaci kitova, dok je NASA ranije vratila četvoro astronauta zbog medicinskog problema. Istraživanja ukazuju na zaštitnu ulogu fenomelanina kod riđokosih, značajne prednosti izbacivanja ultra-prerađene hrane, i moguću ulogu arginina u prevenciji karijesa. Donacija mozga Andre Yarhama pruža novu nadu za istraživanja demencije.

Ove nedelje u nauci objavljeni su rezultati nekoliko iznenađujućih studija i događaja: fosili koji su decenijama smatrani mamutima pokazali su se kao ostaci kita; NASA je ranije vratila četvoro astronauta sa Međunarodne svemirske stanice zbog medicinskog problema; otkrivena je moguća zaštitna uloga fenomelanina kod riđokosih; isključivanje ultra-prerađene hrane donosi brze zdravstvene koristi; zabeležena je prerana smrt mladog pacijenta sa demencijom čija porodica donira mozak za istraživanja; a danski naučnici ističu ulogu arginina u prevenciji karijesa.

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više
NASA astronaut Zena Cardman is helped out of the SpaceX Crew-11 capsule after they re-entered Earth in a middle-of-the-night splashdown near San Diego, Calif., Thursday, Jan. 15, 2026. (NASA via AP)

Fosili sa Aljaske (1951): nisu mamuti, već kitovi

Analize DNK i izotopa navode da dva fosila pronađena na Aljasci 1951. godine, koji su decenijama smatrani ostacima mamuta, zapravo potiču od kitova. Iako su time razjašnjeni misteriozni radiougljenični datumi, istraživači napominju da se pojavilo i novo pitanje o poreklu i kontekstu tih uzoraka.

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više
(Lambert And Young/Getty Images)

NASA vraća astronaute ranije zbog medicinskog problema

NASA je bezbedno vratila četvoro članova posade sa Međunarodne svemirske stanice pre planiranog roka zbog nespecifikovanog medicinskog problema. Svi članovi posade su trenutno dobro i prolaze standardne medicinske preglede nakon povratka na Zemlju.

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više
(Karola G/Pexels)

Astronaut koji je bio u pitanju trenutno je dobro, dobro raspoložen i prolazi odgovarajuće medicinske preglede, izjavio je Jared Isaacman, novi administrator NASA.

Riđokosi i fenomelanin: neočekivana zaštita

Nova istraživanja sugerišu da pigment fenomelanin, koji je tipičniji za riđu kosu, može smanjiti višak cisteina — molekula koji u prevelikim količinama izaziva oksidativna oštećenja ćelija. Autori studije kažu da je to prva eksperimentalna demonstracija fiziološke uloge fenomelanina u zaštiti od toksičnosti cisteina, što ima implikacije za razumevanje rizika od melanoma i evoluciju boja kod životinja.

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više
Subscribe to ScienceAlert's free fact-checked newsletter

Izbacivanje ultra-prerađene hrane poboljšava zdravlje

U studiji koja simulira "realistične" dijete, ispitanici koji su isključili ultra-prerađenu hranu brzo su izgubili težinu i pokazali poboljšanja u metabolizmu. Zabeleženi su bolji rezultati u osetljivosti na insulin, zdravijem profilu holesterola, smanjenju upalnih markera i povolnim promenama hormona koji regulišu apetit i metabolizam.

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više
(koto_feja/Getty Images)

Andre Yarham (24) — rana smrt i donacija mozga

Andre Yarham, koji je bio poznat kao najmlađi pacijent sa demencijom u Velikoj Britaniji, preminuo je sa 24 godine. Njegov mozak je pod mikroskopom ličio na mozak osobe od oko 70 godina. Porodica je odlučila da donira mozak za naučna istraživanja, što stručnjaci nazivaju izuzetno vrednim doprinosom koji može pomoći u razumevanju preranih oblika demencije.

Nauka ove nedelje: Fosili sa Aljaske nisu mamuti već kitovi, NASA vraća astronaute, supermoći riđokosih i više
(Sebastian Kaulitzki/Science Photo Library/Getty Images)

Arginin u pljuvački može smanjiti karijes

Danski naučnici pokazuju da povećanje koncentracije aminokiseline arginina, koja se prirodno nalazi u pljuvački, može pomoći u sprečavanju zakiseljavanja zubnih biofilmova izazvanog metabolizmom šećera. Istraživači su zabeležili značajnu razliku u kiselosti biofilmova tretiranih argininom, što ih je činilo manje podložnim propadanju zuba, istakla je mikrobiološkinja Yumi Del Rey sa Aarhus University.

Zaključak: Ove vesti pokazuju kako nove laboratorijske metode (DNK i izotopi) i kliničke studije brzo preokreću prethodna shvatanja i otvaraju nove puteve za prevenciju i lečenje bolesti — od demencije i melanoma do karijesa i metaboličkog zdravlja.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno