Studija objavljena u PNAS pokazuje da se mozak astronauta pomera nagore i unazad u lubanji tokom boravka u mikrogravitaciji, sa najvećim promenama u senzornim i motoričkim oblastima. Analiza obuhvata 26 astronauta poređenih sa 24 učesnika u kontroli (head-down tilt do 60 dana). Promene reda veličine nekoliko milimetara korelirale su sa trajanjem misije; većina se delimično vraća u roku od šest meseci, ali neke promene mogu opstati duže.
Mozak astronauta "klizi" i deformiše se u mikrogravitaciji — nova studija iz PNAS-a

Naučnici sve više otkrivaju kako dugotrajni boravak u mikrogravitaciji utiče na ljudsko zdravlje: od gubitka gustine kostiju do promena u očima i krvnim ćelijama. Najnovija studija međunarodnog tima objavljena u časopisu PNAS pokazuje da se i sam mozak fizički pomera i menja oblik tokom i nakon svemirskih letova.
Šta su istraživači otkrili?
Analiza MRI snimaka 26 astronauta pokazala je da se mozak nakon boravka u svemiru pomera nagore i unazad unutar lobanje, pri čemu su senzorne i motoričke regije zabeležile najveća pomeranja. Veličina promena iznosila je red veličine nekoliko milimetara — dovoljno da budu vidljive na snimcima — i korelisala je sa trajanjem misije.
Kontrolna studija i poređenje
Za poređenje su korišćeni podaci iz studije dugotrajnog ležanja sa glavom nagnutom pod uglom od šest stepeni (head-down tilt) koja je obuhvatila 24 ne-astronauta do 60 dana. Kod tih učesnika primećeno je povlačenje mozga unazad, ali ne i isto toliko nagore kao kod astronauta, što ukazuje da mikrogravitacija ima izuzetan i specifičan uticaj.
Trajanje misije i oporavak
Istraživači su utvrdili da su duže misije povezane sa većim pomeranjima i težim problemima sa ravnotežom po povratku na Zemlju. Kako je za NBC News rekla koautorka studije Rachael Seidler (Univerzitet Florida), „ljudi koji su bili godinu dana pokazali su najveće promene… trajanje izgleda kao glavni faktor.”
Većina promena se delimično vraća u roku od šest meseci nakon povratka, ali kod pojedinih astronauta neke deformacije su opstale i duže.
„Zdravstvene i performansne implikacije ovih pomeranja i deformacija mozga vezanih za svemirske letove zahtevaju dalja istraživanja kako bi se omogućilo bezbednije istraživanje ljudi u svemiru,”
Simptomi i ograničenja studije
Iznenađujuće, autori su naveli da nije zabeležen masovniji nastup ozbiljnijih simptoma kao što su hronične glavobolje ili značajno kognitivno oštećenje, ni tokom ni nakon letova. Ipak, uzorak u studiji je relativno mali, pa rezultati zahtevaju potvrdu većim i raznovrsnijim istraživanjima.
Zašto je ovo važno?
Ovih nalaza ima posebnu težinu za planiranje budućih misija — na Mesec, Mars ili još dalje — jer nije poznato kako će delimična gravitacija (npr. 1/6 Zemljine na Mesecu ili 1/3 na Marsu) uticati na brzinu oporavka mozga. Kako je upozorio neurololog Mark Rosenberg, moramo razjasniti ova pitanja pre nego što postanemo trajno svemirska vrsta.
Ukratko, studija iz PNAS-a pruža direktne dokaze da mikrogravitacija menja položaj i oblik mozga, potvrđujući potrebu za dodatnim istraživanjima i dugoročnim praćenjem zdravlja astronauta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























