Nova studija australijskih naučnika u Circulation Research pokazuje da ljudsko srce može obnoviti kardiomiocite nakon ishemije. Istraživači su analizirali uzorke uzete tokom operacija premosnice i pronašli molekularne dokaze deobe ćelija u oštećenim delovima srca. Pronađeni su i isti proteini koji su ranije bili povezani sa regeneracijom kod miševa, što otvara mogućnost razvoja terapija koje smanjuju ožiljke i rizik od zatajenja srca.
Nova Nada Nakon Infarkta: Studija Pokazuje Da Ljudsko Srce Može Regenerisati Ćelije

Nova australijska studija objavljena u časopisu Circulation Research dovodi u pitanje dugogodišnje verovanje da su delovi srca oštećeni posle infarkta potpuno nepovratni. Istraživači sa Univerziteta u Sidneju, Baird Institute i Royal Prince Alfred Hospital analizirali su uzorke srčanog tkiva uzete tokom operacija premosnice i pronašli dokaze o deobi kardiomiocita — ćelija srčanog mišića — u delovima srca izloženim ishemiji.
Kako su sproveli istraživanje
Tim je prikupljao uzorke iz zdravih i oštećenih zona srca tokom operacija kod pacijenata nakon miokardijalnog infarkta. Uzorke su analizirali histološki i pomoću RNA sekvenciranja kako bi pratili znakove mitoza i proteinske tragove regeneracije.
Glavni nalazi
Istraživači su utvrdili prisustvo molekularnih markera koji ukazuju na ponovnu deobu kardiomiocita nakon ishemije. Takođe su identifikovali nekoliko proteina koji su ranije povezani sa regeneracijom srca kod miševa, što sugeriše da su mehanizmi slični i kod ljudi.
"Do sada smo smatrali da, pošto ćelije srca umiru nakon srčanog udara, ti delovi srca ostaju nepovratno oštećeni", rekao je Robert Hume iz Baird Institute-a. "Naše istraživanje pokazuje da, iako srce ostaje ožiljkasto, ono proizvodi nove mišićne ćelije — to otvara nove mogućnosti."
Sean Lal sa Royal Prince Alfred Hospital dodaje: "Korišćenje modela živog ljudskog srčanog tkiva daje nam preciznije i pouzdanije podatke za razvoj terapija za bolesti srca."
Šta ovo znači za buduće terapije
Ako se prirodni procesi regeneracije mogu pojačati terapijski, moglo bi se smanjiti formiranje ožiljnog tkiva i rizik od hroničnog zatajenja srca. Istraživanja u svetu već eksperimentišu sa pristupima koji modulišu imuni odgovor i podstiču regeneraciju: na primer, tim na Texas A&M Univerzitetu razvio je flaster sa mikročesticama interleukin-4 (IL-4) koji podstiče makrofage da pređu u regenerativno stanje i smanjuje formiranje ožiljaka.
Ranije su i naučnici sa University of Virginia prikazali metode koje stimulišu regeneraciju kod miševa (studija, novembar 2024.), pa sada postoji realna mogućnost prevođenja tih nalaza na ljude.
Zaključak
Ova studija ne znači da su sve posledice infarkta u potpunosti izbrisive, ali pruža važan dokaz da ljudsko srce ima ograničen stepen regenerativne sposobnosti. Dalja istraživanja mogu dovesti do terapija koje umanjuju ožiljke i poboljšavaju prognozu pacijenata nakon srčanog udara.
Kontekst i statistika: U SAD svake godine skoro milion ljudi umre od bolesti srca — infarkt i njegovi dugoročni efekti ostaju glavni javnozdravstveni problem u svetu, što čini ovakva istraživanja posebno važnim.
Pomozite nam da budemo bolji.


































