Arheolozi su na Umm Arak platou u južnom Sinaju otkrili peščarno sklonište sa stenskom umetnošću koja obuhvata period dug gotovo 10.000 godina. Najstariji crteži urađeni su crvenim pigmentom i datovani su na 10.000–5.500 p. n. e. U skloništu su zabeleženi reljefi lovaca na kozoroge, prizori ratnika na devama i konjima (neki sa nabatejskim natpisima), kao i tragovi višekratne upotrebe mesta za ljude i stoku.
Otkrivena Stenska Umetnost Stara Do 10.000 Godina Na Sinaju

Tim egipatskih arheologa otkrio je peščarno sklonište sa stenskom umetnošću koje obuhvata period dug skoro 10.000 godina, saopštilo je Ministarstvo turizma i antikviteta Egipta. Lokalitet se nalazi na Umm Arak platou u južnom delu Sinaja, u blizini naselja Serabit el-Khadim.
Detalji nalaza
Arheolozi su kompletno dokumentovali peščarno sklonište, koje se prostire na više od 100 metara dužine, ima dubinu od 2 do 3 metra i visinu zida od oko 1 do 1,5 metra. Na plafonu i zidovima zabeleženi su crteži i gravure različitih epoha.
Najstariji crteži izvedeni su crvenim pigmentom i, prema prvim procenama istraživača, datiraju iz perioda oko 10.000–5.500 p. n. e. Prvi put su dokumentovani i sivkasti crteži koji pripadaju drugim, mlađim fazama korišćenja prostora.
Reljefi i scene: Među nalazima je udubljeni reljef koji prikazuje figuru sa lukom kako lovi kozoroga (ibexa), u društvu nekoliko lovačkih pasa. Zabeleženi su i prizori naoružanih, ratničkih figura koje jašu deve i konje; neki od tih prikaza prate nabatejski natpisi, što upućuje na istorijske slojeve iz kasnijih perioda.
Arheološki tragovi ljudske upotrebe
U skloništu je pronađena velika količina životinjskog izmeta, što sugeriše da je mesto višekratno korišćeno kao utočište za ljude i stoku tokom nepovoljnijih vremenskih prilika. Pronađene su i kamene pregrade koje su formirale odvojene životne jedinice, sa ostacima slojeva vatre u njihovom centru.
Pronađeni sileksni alati i fragmenti keramike upućuju na korišćenje lokaliteta u različitim periodima; keramika je preliminarno dodeljena slojevima iz Srednjeg kraljevstva i rimske epohe (oko 3. veka n. e.).
"Hronološka i tehnička raznovrsnost rezbarenja pretvara lokalitet u otvoreni, prirodni muzej koji dokumentuje razvoj ljudskog simboličkog i umetničkog izraza od predistorije do islamskih perioda," izjavio je Hisham el Leithy iz Egipatskog vrhovnog saveta za antikvitete.
Ministar turizma i antikviteta Sherif Fathy ocenio je da otkriće predstavlja značajno dopunjavanje arheološke karte Egipta i potvrđuje bogat kulturni kontinuitet u regionu Sinaja kroz milenijume.
Zašto je nalaz važan
Lokalitet pruža retku hronološku sekvencu stenske umetnosti i materijalnih tragova ljudske aktivnosti na istoj lokaciji, što otvara nove mogućnosti za istraživanje promena u simboličkom i svakodnevnom životu zajednica koje su kroz vekove koristile ovu oblast.
Pomozite nam da budemo bolji.




























