Novo istraživanje objavljeno u Science otkriva da su populacije ptica u Severnoj Americi drastično opale, a kod mnogih vrsta tempo gubitka se ubrzava od 1987. godine. Studija obuhvata 261 vrstu: skoro polovina pokazuje statistički značajan pad, a ubrzanje je povezano sa intenzivnom poljoprivredom (đubriva, pesticidi, velike oranice) i lokalnim zagrevanjem. Najveći problemi zabeleženi su u Mid-Atlantic, Midwest i Kaliforniji, što predstavlja upozorenje i poziv na hitne promene.
Milijarde Ptice Nestaju: Pad Populacija U Severnoj Americi Ubrzava — Naučnici Krive Poljoprivredu i Zagrevanje

Milijarde ptica u Severnoj Americi su nestale u odnosu na prošle decenije, a nove analize pokazuju da se njihov pad ne samo nastavlja nego i ubrzava. Istraživanje objavljeno u časopisu Science obuhvata 261 vrstu i otkriva da je kod skoro polovine vrsta pad populacije statistički značajan, dok se kod više od polovine onih koje opadaju tempo gubitka ubrzao od 1987. godine.
Glavni nalazi studije
Autori studije, Marta Jarzyna i Francois Leroy sa Ohio State University, ukazuju da gotovo sve grupe ptica, izuzev šumskih vrsta, beleže loše trendove. Među vrstama čiji broj najbrže opada nalaze se prilagodljive i brojčano velike vrste poput evropske sjenice (European starling), američke vrane, grakla i kućne vrapčice — što znači da one još nisu kritično ugrožene, ali njihov pad je znak rizika za budućnost.
Gde je najveći problem?
Prostorna analiza pokazuje da su najveća ubrzanja gubitaka registrovana u regionima Mid-Atlantic, Srednjem zapadu (Midwest) i Kaliforniji. Veći apsolutni padovi populacija istaknuti su južnije, a ti gubici su statistički povezani sa porastom temperature zbog ljudskih aktivnosti.
Uloge klime i poljoprivrede
Studija razlikuje dva povezana efekta: porast temperatura je povezan s većim apsolutnim padovima populacija, dok je ubrzanje stope pada pretežno povezano sa intenzivnom poljoprivredom. Istraživači su utvrdili korelacije između ubrzanih padova i visokog korišćenja đubriva, široke upotrebe pesticida i velikih površina pod usevima. Iako korelacija ne dokazuje uzročnost, obrasci jasno ukazuju na ulogu savremenih poljoprivrednih praksi.
„U regionima gde su temperature porasle najviše, vidimo i najsnažnije padove populacija. Sa druge strane, ubrzanje tih padova pretežno je povezano sa poljoprivrednim praksama,“ rekao je Jarzyna.
Šta kažu nezavisni stručnjaci
Kenneth Rosenberg (Cornell) podseća da je prethodno istraživanje iz 2019. ukazalo na gubitak od oko 3 milijarde ptica od 1970. godine. David Bird (McGill) ističe da intenzivna poljoprivreda smanjuje staništa, uništava gnezda i ubija insekte — ključnu hranu za mnoge ptice. Richard Gregory (UCL) i Andrew Farnsworth (Cornell) ocenjuju nalaze kao alarmantne i pozivaju na smanjenje intenziteta poljoprivrede i klimatskih emisija.
Zašto je to važno za ljude?
Ptice igraju ključne uloge u ekosistemima: kontrolišu štetočine, oprašuju biljke, šire seme i služe kao pokazatelji zdravlja okoline. Gubitak ptica može imati dalekosežne posledice po poljoprivredu, biodiverzitet i ljudsko blagostanje.
Zaključak: Podaci predstavljaju jasan poziv na akciju — potrebno je smanjiti emisije gasova staklene bašte, preispitati intenzitet i praksu savremene poljoprivrede, smanjiti upotrebu pesticida i gnojiva i obnavljati staništa kako bi se zaustavio i preokrenuo zabrinjavajući trend.
Pomozite nam da budemo bolji.




























