Jedna Velika Studija (141.500 Opažanja) Otkriva Paradoks: Zagrevanje Ne Povećava Sve Štetočine

Verovanje da će rast globalne temperature neminovno dovesti do masovnog širenja insekata koji uništavaju useve dugo je bilo prihvaćeno kao dogma. Nova analiza, međutim, otkriva da je slika znatno složenija: neke vrste rastu s otopljavanjem, dok se druge smanjuju, pa će borba protiv štetočina morati biti preciznija i regionalno prilagođena.

Not all pest populations will increase exponentially as global temperatures rise.©Vladimir Konstantinov/Shutterstock.com

Podaci i metodologija

Istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences obuhvatilo je preko 141.500 terenskih opažanja 43 populacije artropoda (30 vrsta štetočina i 13 vrsta njihovih prirodnih neprijatelja) prikupljenih u Kaliforniji i Španiji. Izabrane su regije sa umerenijom klimom i dugim nizovima podataka za useve poput pirinča, pamuka, grožđa, citrusa i maslina.

The natural enemies of pests that multiply rapidly as temperatures increase do not follow suit.©Kiran Nagare/Shutterstock.com

Glavni nalazi

Rezultati pokazuju visoku varijabilnost: otprilike polovina posmatranih populacija povećavala se pod uslovima zagrevanja, dok se druga polovina smanjivala. Isto važi i za prirodne neprijatelje štetočina, ali autori ukazuju da su neki od tih neprijatelja delimično ranjiviji na povišene temperature, što može dovesti do situacija u kojima štetočine nadjačaju svoje predatore.

Each year, billions of dollars are spent on pest damage.©Bigc Studio/Shutterstock.com

"Otkrili smo da i štetočine i njihovi prirodni neprijatelji pokazuju veoma različite reakcije na zagrevanje — otprilike polovina populacija raste, a polovina opada," kaže Mia Lippey, entomologinja sa University of California, Davis.

"Izgleda da se štetočinama ide nešto bolje u toplijim uslovima nego njihovim predatorima," dodaje Emily Meineke, koautorka studije i profesorka na UC Davis.

Ekonomija i bezbednost hrane

Poljoprivreda već beleži duže periode aktivnosti štetočina usled porasta prosečnih temperatura. Prema podacima Food and Agriculture Organization (FAO), oko 40% osnovnih useva gubi se zbog štetočina — ranije procene štete iznosile su oko 220 milijardi dolara godišnje, dok autori nove studije ukazuju na moguće godišnje štete i do 470 milijardi dolara. Istovremeno, World Food Programme navodi da je 2024. godine 295 miliona ljudi u 53 zemlje iskusilo akutno gladovanje, što dodatno naglašava ranjivost sistema proizvodnje hrane.

Not all populations currently facing hunger will fare worse under global warming when it comes to pest-damaged crops.©Faiz Zakiy Yamani/Shutterstock.com

Šta to znači za upravljanje štetočinama

Ključna poruka je da pristup „jedna mera za sve“ više nije dovoljan. Potrebno je:

• precizno, regionalno praćenje populacija štetočina i njihovih neprijatelja,
• ciljane strategije suzbijanja fokusirane na vrste koje napreduju u toplijim uslovima,
• integrisane metode zaštite useva koje kombinuju biološke, kulturne i održive hemijske mere,
• dodatna istraživanja koja će objasniti zašto neke vrste reaguju različito na zagrevanje.

Zaključak

Studija donosi i opreznu poruku: iako zagrevanje neće univerzalno povećati sve štetočine, činjenica da će neke vrste doživeti eksplozije populacije predstavlja ozbiljan rizik za prinose i ekonomiju poljoprivrede. Ciljano praćenje i prilagođene strategije su ključne da bi se umanjili budući gubici hrane i finansijski teret za proizvođače i potrošače.

Reference: Proceedings of the National Academy of Sciences; World Food Programme; Food and Agriculture Organization.