Nova studija u časopisu Science pokazuje da se pad populacija ptica u Severnoj Americi (1987–2021) ubrzava u tri žarišta: Kaliforniji, Midwestu i Mid‑Atlanticu. Analizirano je 261 vrsta; ukupna brojnost pala je za najmanje 15%, a 63 vrste su imale ubrzan pad. Najjača korelacija je sa indikatorima intenzivne poljoprivrede (pesticidi, đubriva) i regionima koji se brzo zagrevaju, iako uzročnost još nije definitivno dokazana.
Broj Ptice U SAD Se Ubrzano Smanjuje: Tri Žarišta Povezana Sa Intenzivnom Poljoprivredom

Nova studija objavljena 26. februara u časopisu Science upozorava da se pad populacija ptica u Severnoj Americi ne samo nastavlja, već i ubrzava na nekoliko ključnih područja. Istraživanje pokriva period 1987–2021. i otkriva da su ubrzani gubici naročito izraženi u Kaliforniji, Srednjem zapadu (Midwest) i Mid‑Atlantic regionu.
Ključni nalazi
Autori su analizirali podatke sa North American Breeding Bird Survey, godišnjeg monitoringa koji sprovode profesionalni biolozi i iskusni amateri. Od 261 praćene vrste, ukupna brojnost ptica opala je za najmanje 15%. Za 122 vrste zabeležen je statistički značajan pad, dok je kod 63 vrste zapaženo ubrzanje pada — to znači da se stopa smanjenja brojnosti ubrzava tokom vremena.
Gde i zašto gubici najviše rastu
U analiziranim žarištima, najveća veza zabeležena je sa indikatorima intenzivne poljoprivrede: velike površine pod usevima, visoka upotreba đubriva i pesticida, te fragmentacija staništa. Iako studija potvrđuje jaku korelaciju, autori naglašavaju da podaci sami po sebi ne dokazuju direktnu uzročnost ni koja tačna poljoprivredna praksa je najštetnija.
Istraživači su takođe utvrdili da su padovi izraženiji u regionima koji beleže veće zagrevanje, što ukazuje na to da klimatske promene doprinose nestajanju nekih vrsta ili pojačavaju uticaj drugih pritisaka.
Šta već znamo iz ranijih studija
Ranija, šira studija iz 2019. u časopisu Science procenila je gubitak od oko 2,9 milijardi ptica u Severnoj Americi između 1970. i 2017. — pad od približno 29%. Studija iz 2023. u PNAS je ukazala da su upotreba pesticida i đubriva ključni faktori intenzifikacije poljoprivrede koji posebno ugrožavaju ptice koje se hrane beskralješnjacima, dok istovremeno dovode i do pada populacija insekata kao izvora hrane.
Primeri i izuzeci
Među pogođenim su i obične vrste poput crveno‑krilnog crnoprsa (Agelaius phoeniceus), domaćeg zeba (Haemorhous mexicanus) i američke vrane (Corvus brachyrhynchos), što pokazuje da gubici pogađaju i široko rasprostranjene vrste. Istovremeno, istraživanje beleži i retke pozitivne primere — lokalne poraste šumskih ptica usled sekundarnog pošumljavanja i mali pojas severno od granice SAD i Kanada gde je zabeležen rast ukupne brojnosti; razlozi za te lokalne poboljšanja ostaju nejasni.
Ograničenja studije
Autori naglašavaju da su njihova otkrića zasnovana na korelacijama duž ruta monitoringa i da ne kvantifikuju direktan broj izgubljenih jedinki na čitavom kontinentu u periodu. Potrebne su dodatne studije koje bi preciznije razdvojile efekte pojedinačnih poljoprivrednih praksi i klimatskih promena.
Šta ovo znači i šta može da se preduzme
Pad populacija ptica ima širi ekološki značaj: ptice doprinose širenju semena, kontroli štetočina i stabilnosti ekosistema. Iako studija ne daje konačne odgovore, pokazuje da smanjenje upotrebe pesticida, povratak strukturama krajobraza koje podržavaju biodiverzitet, pošumljavanje i prakse održive poljoprivrede mogu pomoći u ublažavanju trenda. Autori takođe pozivaju na uključivanje perspektive poljoprivrednika u buduća istraživanja i na politike koje smanjuju štetne pritiske na staništa i hranu ptica.
"Ne govorimo samo o padu, već o ubrzanju pada," rekao je François Leroy, vodeći autor studije. "Vidimo da se ovaj pad sve više ubrzava paralelno sa intenziviranjem ljudskih aktivnosti."
Zaključak: Studija daje jasne dokaze da su gubici ptica u Severnoj Americi ozbiljni i da se na pojedinim lokacijama ubrzavaju — najverovatnije pod uticajem kombinacije intenzivne poljoprivrede i klimatskih promena. Potrebne su ciljane mere i dalja istraživanja da bi se identifikovale najefikasnije intervencije.
Pomozite nam da budemo bolji.




























