Rat na Bliskom istoku i obustava proizvodnje u Persijskom zalivu poremetili su isporuke đubriva i podigli cene. Trećina morskog izvoza đubriva ne stiže na svetsko tržište zbog zatvorenog Hormuškog moreuza. Posledice već osećaju Azija, Evropa i siromašne zemlje — UN upozorava na rizik po bezbednost hrane, a INREA procenjuje da bi bez ključnih inputa prinosi mogli pasti za trećinu.
Rat Na Bliskom Istoku Poremeti Snabdevanje Đubrivima: Zatvoren Hormuški Moreuz, Skok Cena I Rizik Po Bezbednost Hrane

Rat na Bliskom istoku, u kombinaciji sa zaustavljenom proizvodnjom u zemljama Persijskog zaliva i rastom cena gasa, ozbiljno remeti globalne lance snabdevanja đubrivima i povećava rizik po bezbednost hrane u svetu.
Zašto je Zaliv ključan za đubriva
Prirodni gas je ključna sirovina za proizvodnju azotnih đubriva. Zbog obilnih zaliha gasa, zemlje Persijskog zaliva postale su dominantni proizvođači. Prema Argus Media, region proizvodi skoro polovinu svetskog sumpora i oko trećinu uree — najrasprostranjenijeg trgovinskog đubriva. Takođe isporučuje oko 25% globalno trgovane količine amonijaka, još jedne važne sirovine za đubriva.
Prekidi u proizvodnji i plovidbi
Od početka sukoba i iranskih udarnih akcija usledile su obustave u radu nekih postrojenja za proizvodnju đubriva, posebno u Kataru. Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz za komercijalnu plovidbu, pa trećina đubriva koja se prevoze morem iz regiona ne stiže do svetskog tržišta.
Prema podacima Kpler-a za 2024. godinu, Azija uvozi oko 64% svog amonijaka i više od 50% sumpora i fosfata iz Zaliva. Kineski brod sa sumporom je isplovio 7. marta, ali su desetine drugih brodova i dalje čekale na ukrcaj ili prolaz.
Globalne posledice za snabdevanje i cene
Iako Evropa direktno nabavlja manji deo uree iz Zaliva (oko 11%), posledice su indirektne i ozbiljne: Maroko, veliki dobavljač fosfornih đubriva za EU, zavisi od sumpora iz Zaliva. Egipat, od kojeg EU uvozi oko 26% uree, suočava se sa obustavom gasa kroz gasovod iz Izraela, pa je cena egipatske uree porasla sa oko 500 na preko 650 USD po toni, kako navodi konsultant Argus Media Arthur Portier.
Države poput Indije morale su da racionalizuju snabdevanje gasom za industrijska postrojenja, dok je Bangladeš privremeno zatvorio pet od šest fabrika za proizvodnju đubriva. Ujedinjene nacije upozoravaju na rizik za najugroženije zemlje sveta.
Uticaj na poljoprivredu
Veštačka đubriva obezbeđuju azot, fosfor i kalijum, ključne za prinose useva. INREA procenjuje da bi bez ova tri inputa globalna proizvodnja useva mogla pasti za približno trećinu. Nitratna i urea đubriva zavise od prirodnog gasa za hemijsku sintezu i znatne količine energije, dok je sumpor uglavnom nusproizvod nafte i gasa.
Proizvodnja fosfornih đubriva počinje od fosfatne rude: Saudijska Arabija snabdeva oko 20% svetskog volumena, koji je trenutno ograničen izvozom.
Neizvesna perspektiva i mere ublažavanja
Ključne nepoznanice su trajanje sukoba i obim oštećenja na proizvodnim kapacitetima. Popravke i rekonstrukcija mogu značajno odložiti povratak u normalu. Iako su trenutne potrebe većine farmi uglavnom pokrivene, postoji zabrinutost u vezi sa setvom na južnoj hemisferi koja počinje u junu.
Portier smatra da bi kriza mogla poslužiti kao podsticaj za Evropu da razvije strategiju diverzifikacije snabdevanja đubrivima. Nakon rasta cena posle ruske invazije na Ukrajinu, evropski poljoprivrednici su smanjili potrošnju i tražili alternativne dobavljače; Evropska komisija priprema plan akcije za đubriva ove godine.
Zaključak: Prekid snabdevanja iz Persijskog zaliva i zatvaranje Hormuškog moreuza već utiču na cene i dostupnost đubriva, a dalji razvoj događaja može značajno pogoditi prinose i bezbednost hrane, naročito u zemljama koje su zavisne od uvoza.
Pomozite nam da budemo bolji.


































