Tim Univerziteta Južna Florida razvio je fotoreaktivan, kristalni materijal na bazi bismuta i jodida koji u laboratorijskim uslovima smanjuje rast algi povezanih sa toksičnim "red tide" cvetanjima. Materijal je netopiv u morskoj vodi, aktivira se sunčevom svetlošću i mogao bi se koristiti u mrežama koje se prikupljaju i ponovno upotrebljavaju, ali poljska ispitivanja još nisu sprovedena. Glavne prepreke za širu primenu su regulatorni zahtevi, toksikološka testiranja i logistika skaliranja. Istraživači i inkubator u saradnji sa NOAA i drugim institucijama rade na daljim ispitivanjima i optimizaciji rešenja.
Naučnici USF-a Razvili Fotoreaktivan Materijal Koji Usporava 'Red Tide' — Ali Poljska Primena Još Čeka

Grupa istraživača sa Univerziteta Južna Florida (USF) razvila je kristalni, praholik materijal koji u laboratorijskim uslovima smanjuje rast algi povezanih sa toksičnim "red tide" cvetanjima. Materijal, zasnovan na prirodnim elementima bismuta i jodida, netopiv je u morskoj vodi i aktivira se sunčevom svetlošću, što ga čini kandidatom za primenu putem mreža ili drugih skupljajućih sistema.
Kako materijal deluje
Materijal je mikroporozna, kristalna struktura koja funkcioniše kao porozni poluprovodnik sa širokopojasnom antibakterijskom aktivnošću. Tim je primetio antiviralan efekat u ranijim ispitivanjima, što ih je podstaklo da testiraju isti materijal i protiv dinoflagelata koji izazivaju Karenia brevis. U kontrolisanim laboratorijskim uslovima zabeležen je pad rasta ove vrste algi.
Mogućnosti primene i ograničenja
Teoretski, materijal bi se mogao ugrađivati u mreže ili plutajuće uređaje koji se postavljaju na površinu mora, potom prikupljati i ponovo koristiti na drugim lokacijama. Ipak, tim nema još podataka iz primene na otvorenom moru — sva dosadašnja ispitivanja su u laboratorijskim tankovima.
"Ne očekujte masovnu primenu odmah — logistika, troškovi i dozvolе predstavljaju velike prepreke", izjavio je Donald Anderson iz Woods Hole Oceanographic Institution, koji radi sa američkim inkubatorom za tehnologije kontrole štetnih cvetanja algi.
Regulatorne i praktične prepreke
Pre nego što se bilo koja takva tehnologija primeni u obalnim vodama SAD ili šire, potrebno je proći složen i skup proces testiranja i dobijanja odobrenja (toksikologija, registracija i regulatorne revizije). Anderson i drugi istraživači rade na nekoliko pristupa — na primer, tehnologiji flokulacije gline koja se u nekim delovima Azije već koristi — ali i to traži desetine godina rada i pregovora sa regulatorima.
Zašto je važno
Cvetanja Karenia brevis izazivaju pomore ribe, uginuća ptica, morskih sisara i kornjača, a toksini se nakupljaju u školjkama, izazivajući neurološke i gastrointestinalne probleme kod ljudi i životinja. Fragilne ćelije algi mogu postati aerosoli koji izazivaju respiratorne tegobe. Ekonomsku štetu ilustrira slučaj iz 2018. godine, kada je dugo crveno cvetanje na Floridi procenjeno na oko 2,7 milijardi dolara izgubljene vrednosti za ribarstvo, turizam i kratkoročni najam.
Dalji koraci
Tim USF-a radi na optimizaciji formula, izradi deployabilnih uređaja i dodatnim laboratorijskim ispitivanjima. Saradnja sa NOAA, Univerzitetom Merilendom i Mote Marine Laboratory kroz Inkubator za tehnologije kontrole štetnih cvetanja pomaže u proceni izvodljivosti, bezbednosti i skalabilnosti rešenja. Istraživači ističu da će najverovatnije biti neophodan niz različitih taktika — "kutija alata" — za efikasnu borbu protiv cvetanja na velikim područjima.
Zaključak: Ovaj materijal predstavlja obećavajuću laboratorijsku inovaciju sa potencijalom za ciljanu primenu u borbi protiv toksičnih cvetanja algi, ali ostaju ključni koraci: terenska ispitivanja, toksikološke procene i dobijanje državnih odobrenja pre nego što se razmotri šira upotreba.
Pomozite nam da budemo bolji.




























