Kina je odbila zahtev SAD da pomogne u ponovnom otvaranju moreuza Hormuz, pozivajući na hitnu obustavu vojnih operacija i smirivanje tenzija. Umesto vojne pomoći, Peking je poslao 200.000 dolara humanitarne pomoći Iranu i nastavio diplomatske kontakte u regionu. Odlaganje Trampove državne posete Pekingu (prvobitno 31. mart) omogućava obe strane dodatno vreme za usklađivanje prioriteta i pregovora.
Kina Odbila Trampov Zahtev Za Hormuz, Poseta Pekingu Odložena Dok Sukob Sa Iranom Eskalira

Kina neće pomoći Sjedinjenim Državama u ponovnom otvaranju moreuza Hormuz, kako je to tražio predsednik Tramp, dok američko-iranski sukob ulazi u treću nedelju. Analitičari ocenjuju da Peking možda profitira od odlaganja dugo očekivane Trampove posete Pekingu, jer SAD rizikuju da se zadrže u konfliktu na Bliskom istoku.
Šta se dogodilo
Operacije koje su pokrenule SAD protiv Irana dovele su do prekida prolaza nafte kroz moreuz Hormuz, a saveznici Vašingtona nisu preuzeli obavezu da obezbede prolaz. U takvom kontekstu, Bela kuća je zatražila od Pekinga pomoć pri ponovnom otvaranju tjesnaca — zahtev koji je Kina odbila jasno ne potvrdivši neposrednu pomoć.
Stav Pekinga
Ministarstvo spoljnih poslova Kine izbeglo je direktan odgovor na pitanje hoće li pomoći u otvaranju Hormuza, ali je pozvalo „strane da odmah obustave vojne operacije, izbegnu dalju eskalaciju i spreče da regionalni nemiri dodatno utiču na globalnu ekonomiju.“
„Trampov zahtev da odloži dugo očekivani sastanak sa predsednikom Si Đinpingom naglašava koliko je podcenio posledice Operacije Epic Fury,“ rekao je Ali Wyne iz International Crisis Group. „Umesto da zastraši, pokaz američke sile je narušio sliku američke svemoći.“
Humanitarna i diplomatska aktivnost
Peking je, umesto vojne angažovanosti, poslao simboličnu humanitarnu pomoć: putem Crvenog krsta i Crvenog polumeseca isporučeno je 200.000 dolara pomoći Iranu za porodice žrtava napada na osnovnu školu Shajarah Tayyebeh u Minabu. Kineski ambasador u Iranu javno je osudio napad na školu.
Posledice za spoljnu politiku i bezbednost
Odlaganje državne posete, prvobitno zakazane za 31. mart, prihvatljivo je i za Vašington i za Peking dok se procenjuju prioriteti i mogući sporazumi. Premeštanja američkih snaga iz regiona Indo-Pacifika prema Bliskom istoku — uključujući marinace i protivraketne sisteme — pojačavaju zabrinutost azijskih saveznika da bi SAD mogle biti rastrgnute između dva prioriteta.
Zack Cooper iz American Enterprise Institute upozorava da će produženo angažovanje u Iranu dodatno podstaći strahovanja saveznika u Aziji o američkoj distrakciji i ograničenim resursima. To može uticati i na rokove za eventualnu prodaju oružja Tajvanu, jedno od najosetljivijih pitanja u odnosima SAD–Kina.
Šta sledeće?
Diplomate iz Pekinga nastavljaju kontakt sa zemljama Bliskog istoka i ističu spremnost na konstruktivnu ulogu u smirivanju tenzija. Istovremeno, pregovori o trgovini i tehnologiji između SAD i Kine zahtevaju dodatno vreme — Pariz je bio mesto razgovora koji nisu dali konkretne rezultate, pa obe strane dobijaju prostor da preciznije definišu očekivanja i moguće isporuke.
Zaključak: Kina zasad ostaje na stavu da ne interveniše u vojnom smislu oko Hormuza, poziva na deeskalaciju i koristi odloženu posetu da kupi vreme i proceni američke zahteve, dok SAD balansiraju između vojne operacije i strateškog fokusa na Aziju.
Pomozite nam da budemo bolji.


































