Netanyahu mora da odluči datum izbora, ali ratovi s Iranom i Hezbollahom snažno utiču na tu odluku. Pobeda bi mu učvrstila poziciju nakon 7. oktobra 2023., dok bi poraz mogao da ga pretvori u ključnu političku žrtvu. Dnevni iranski napadi, rastuće sukobe na severu i ekonomske posledice čine rane izbore manje verovatnim; rani septembar se po mišljenju analitičara čini kao najpovoljniji termin.
Netanyahu Na Raskršću: Ratovi S Iranom I Hezbollahom Određuju Datum Izbora

Premijer Benjamin Netanyahu uskoro mora da odluči kada će raspisati sledeće izbore u Izraelu. Međutim, ratovi na više frontova — posebno sa Iranom i Hezbollahom — sve više oblikuju tu političku odluku.
Šta je u igri?
Ulog je izuzetno velik: pobeda bi dodatno učvrstila Netanyahua kao najdugovečnijeg lidera Izraela i umanjila, ako ne i sasvim uklonila, pozive na obračun zbog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, koji su pokrenuli oko dve i po godine sukoba u regionu. Poraz bi ga mogao pretvoriti u najistaknutiju političku žrtvu te tragedije, koja i dalje duboko utiče na javnu svest i već je dovela do niza ostavki i smena.
Opcije za datum izbora
Netanyahujeva vlada formalno mora raspisati izbore do kraja oktobra, ali premijer ima mogućnost da rasformira koaliciju i zakaže prevremene izbore. Pošto se datumi izbora objavljuju tri meseca unapred, on bi sada mogao najaviti glasanje krajem juna ili sačekati jesen — najčešće rešenje u izraelskoj politici.
Kako sukobi utiču na odluku
Brza kampanja i ubedljiva vojna pobeda nad Iranom ili savezničkim snagama mogla bi podići Netanyahujev rejting i podstaći ga na prevremene izbore. Ali nakon nekoliko nedelja intenzivnih sukoba, taj scenarij sve više deluje neizvestan:
- Iran nastavlja da gađa Izrael projektilima gotovo svakodnevno, remeteći živote miliona građana.
- Rat sa Hezbollahom na severnoj granici intenzivira se, što dodatno opterećuje lokalno stanovništvo, uključujući i birače iz tradicionalnih Netanyahuovih uporišta.
- Poremećaji u snabdevanju naftom iz Persijskog zaliva i globalne ekonomske posledice komplikuju međunarodnu dinamiku sukoba.
- Odnosi sa SAD su važan faktor: iako je bliska veza s predsednikom Donaldom Trumpom često predstavljena kao prednost, neki pripadnici „America First“ krila američkih republikanaca optužuju Izrael da uvlači SAD u dugotrajniji sukob.
- Ankete pokazuju da većina Izraelaca podržava vojnu akciju, ali ta podrška zasad ne preliva u značajan rast rejtinga Netanyahua.
Yohanan Plesner, predsednik Israel Democracy Institute: "Ne vidimo značajnu promenu u javnom mnjenju koja bi opravdala pomeranje izbora. Netanyahu bi radije iskoristio čitav mandat i kupio više vremena."
Za sada Netanyahu naginje ka održavanju izbora na jesen; on je na nedavnoj konferenciji za novinare najavio da se nada da će glasanje biti u "septembru ili oktobru". Takav rok bi mu dao dodatne mesece da pokuša da povrati popularnost, ali i povećava rizik da izbori padnu blizu godišnjice 7. oktobra — datuma koji i dalje snažno odjekuje u javnosti.
Zaključak: Tok sukoba s Iranom i Hezbollahom, bez jasnog kraja na vidiku, ključno će odrediti kada će Izraelci izaći na birališta. Dugotrajan rat povećava rizik dodatnih žrtava, erodira javni moral i komplikuje međunarodne odnose — sve faktore koje će Netanyahu težiti da izmeri pre konačne odluke o datumu izbora.
Pomozite nam da budemo bolji.


































