Studija objavljena u Biology Letters (mart 2026) pokazuje da evropski jež može da čuje ultrazvuk do 85 kHz, potvrđeno ABR testovima na 20 jedinki. Mikro-CT i 3D modeli otkrili su anatomske prilagodbe u srednjem i unutrašnjem uhu koje objašnjavaju ovu osetljivost. Naučnici predlažu ciljane ultrazvučne emitere na vozilima i robot-kosilicama kao moguću meru zaštite, ali upozoravaju na rizik habituacije i planiraju ponašajne eksperimente pre praktične primene.
Otkriveno: Evropski Jež Čuje Ultrazvuk Do 85 kHz — Mogućnost Zaštite Od Automobila i Robot-kosilica

Evropski jež (Erinaceus europaeus) otkriva nam novu, neočekivanu prednost: mogućnost percepcije ultrazvuka. Studija objavljena u Biology Letters u martu 2026, vođena timom sa Univerziteta u Oksfordu pod rukovodstvom asist. prof. Sophie Lund Rasmussen, pokazala je da ovi sisari mogu da čuju frekvencije do 85 kHz — znatno iznad ljudskog opsega sluha.
Kako su došli do otkrića
Istraživači su koristili neinvazivne Auditory Brainstem Response (ABR) testove na 20 rehabilitovanih ježeva kako bi utvrdili njihove slušne granice. Paralelno su napravljeni visokorezolutni mikro-CT snimci i 3D modeli kostiju srednjeg i unutrašnjeg uha, što je omogućilo povezivanje funkcionalnih nalaza sa anatomijom.
Anatomske prilagodbe za visokofrekventni sluh
Analize su otkrile tri ključne anatomske osobine koje objašnjavaju ultrazvučnu osetljivost ježeva:
- Vrlo mali i lagani stremen (stapes) — stremen, najmanja kost srednjeg uha, je izuzetno kompaktan i gust, što mu omogućava brze vibracije potrebne za prijem visokih frekvencija.
- Kompaktna i tesno zavijena pužnica (koklea) — kratka i gusto namotana koklea pogodna je za detektovanje brzih, visokofrekventnih vibracija.
- Delimično zategnut spoj između bubne opne i malleusa — "učvršćeni lanac" olakšava efikasan prenos visokopoteznih vibracija kroz srednje uho, slično rešenjima kod nekih drugih ultrazvučno osetljivih životinja.
ABR testovi su pokazali i da je vršna osetljivost sluha ježeva oko 40 kHz, dok oni i dalje registruju signale do 85 kHz. Ovo ih svrstava daleko iznad ljudskog limita (~20 kHz) i blizu frekvencija koje kod pasa dostižu oko 45 kHz.
Zašto je to važno za zaštitu
Klasična odbrambena strategija ježa — skupljanje u trnasti kuglu — ne štiti od automobila i baštenske mehanizacije. U nekim lokalnim populacijama do jedan od tri jedinki strada od saobraćajnih nezgoda godišnje. Zbog kombinovanog pritiska saobraćaja, gubitka staništa i pesticida, Zapadnoevropski jež je 2024. preklasifikovan kao Near Threatened na IUCN listi.
Ako se potvrdi ponašajna reakcija na ultrazvuk, moguće je razviti ciljane ultrazvučne emitere koji bi, bez buke za ljude i većinu kućnih ljubimaca, upozoravali ježeve na približavanje vozila, električnih automobila ili robot-kosilica.
Izazovi i naredni koraci
Glavni rizik je habituacija: stalno ili prečesto emitovanje istog signala može navesti životinje da ga ignorišu. Zato istraživači predlažu ciljano aktiviranje ultrazvuka — npr. samo kada se mašina pokreće ili pri njenom približavanju životinji — i rad na specifičnim obrascima i frekvencijama koje najdoslednije izazivaju bekstvo umesto skupljanja u kuglu.
Sledeća faza obuhvata ponašajne eksperimente koji će testirati koji ultrazvučni obrasci pouzdano navode ježeve da se sklone. Projekat je zajednički rad Univerziteta u Oksfordu, Univerziteta Južne Danske i Prirodnjačkog muzeja Danske, a tim aktivno traži industrijske partnere za finansiranje i razvoj praktičnih rešenja.
Zaključak
Ovo otkriće spaja anatomiju, ponašanje i inženjering i otvara put za tehnološke intervencije koje bi mogle znatno smanjiti smrtnost ježeva u urbanim i prigradskim sredinama. Primenjena upotreba ciljano aktiviranog ultrazvuka mogla bi da postane jedan od alata koji daju ovim trnastim preživelima realnu šansu za opstanak u svetu koji se brzo menja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























