Svet Vesti
Environment

Otkriveno: Evropski Jež Čuje Ultrazvuk Do 85 kHz — Mogućnost Zaštite Od Automobila i Robot-kosilica

Otkriveno: Evropski Jež Čuje Ultrazvuk Do 85 kHz — Mogućnost Zaštite Od Automobila i Robot-kosilica
Wild, native hedgehog foraging on a fallen log in Autumn with colourful orange and yellow leaves© Anne Coatesy/iStock via Getty Images

Studija objavljena u Biology Letters (mart 2026) pokazuje da evropski jež može da čuje ultrazvuk do 85 kHz, potvrđeno ABR testovima na 20 jedinki. Mikro-CT i 3D modeli otkrili su anatomske prilagodbe u srednjem i unutrašnjem uhu koje objašnjavaju ovu osetljivost. Naučnici predlažu ciljane ultrazvučne emitere na vozilima i robot-kosilicama kao moguću meru zaštite, ali upozoravaju na rizik habituacije i planiraju ponašajne eksperimente pre praktične primene.

Evropski jež (Erinaceus europaeus) otkriva nam novu, neočekivanu prednost: mogućnost percepcije ultrazvuka. Studija objavljena u Biology Letters u martu 2026, vođena timom sa Univerziteta u Oksfordu pod rukovodstvom asist. prof. Sophie Lund Rasmussen, pokazala je da ovi sisari mogu da čuju frekvencije do 85 kHz — znatno iznad ljudskog opsega sluha.

Otkriveno: Evropski Jež Čuje Ultrazvuk Do 85 kHz — Mogućnost Zaštite Od Automobila i Robot-kosilica
European hedgehogs are threatened by road traffic, habitat loss, and pesticides.©Petr Bonek/Shutterstock.com(Petr Bonek/Shutterstock.com)

Kako su došli do otkrića

Istraživači su koristili neinvazivne Auditory Brainstem Response (ABR) testove na 20 rehabilitovanih ježeva kako bi utvrdili njihove slušne granice. Paralelno su napravljeni visokorezolutni mikro-CT snimci i 3D modeli kostiju srednjeg i unutrašnjeg uha, što je omogućilo povezivanje funkcionalnih nalaza sa anatomijom.

Otkriveno: Evropski Jež Čuje Ultrazvuk Do 85 kHz — Mogućnost Zaštite Od Automobila i Robot-kosilica
Hedgehogs are omnivores and eat a wide variety of insects, mushrooms, and fruits.©k1tyara/Shutterstock.com(k1tyara/Shutterstock.com)

Anatomske prilagodbe za visokofrekventni sluh

Analize su otkrile tri ključne anatomske osobine koje objašnjavaju ultrazvučnu osetljivost ježeva:

Otkriveno: Evropski Jež Čuje Ultrazvuk Do 85 kHz — Mogućnost Zaštite Od Automobila i Robot-kosilica
Hedgehogs are nocturnal, which makes vehicle collisions even more hazardous.©Popova Victoria/Shutterstock.com(Popova Victoria/Shutterstock.com)
  • Vrlo mali i lagani stremen (stapes) — stremen, najmanja kost srednjeg uha, je izuzetno kompaktan i gust, što mu omogućava brze vibracije potrebne za prijem visokih frekvencija.
  • Kompaktna i tesno zavijena pužnica (koklea) — kratka i gusto namotana koklea pogodna je za detektovanje brzih, visokofrekventnih vibracija.
  • Delimično zategnut spoj između bubne opne i malleusa — "učvršćeni lanac" olakšava efikasan prenos visokopoteznih vibracija kroz srednje uho, slično rešenjima kod nekih drugih ultrazvučno osetljivih životinja.

ABR testovi su pokazali i da je vršna osetljivost sluha ježeva oko 40 kHz, dok oni i dalje registruju signale do 85 kHz. Ovo ih svrstava daleko iznad ljudskog limita (~20 kHz) i blizu frekvencija koje kod pasa dostižu oko 45 kHz.

Otkriveno: Evropski Jež Čuje Ultrazvuk Do 85 kHz — Mogućnost Zaštite Od Automobila i Robot-kosilica
Hedgehogs have thousands of spines on their backs.©moryachka7/Shutterstock.com(moryachka7/Shutterstock.com)

Zašto je to važno za zaštitu

Klasična odbrambena strategija ježa — skupljanje u trnasti kuglu — ne štiti od automobila i baštenske mehanizacije. U nekim lokalnim populacijama do jedan od tri jedinki strada od saobraćajnih nezgoda godišnje. Zbog kombinovanog pritiska saobraćaja, gubitka staništa i pesticida, Zapadnoevropski jež je 2024. preklasifikovan kao Near Threatened na IUCN listi.

Ako se potvrdi ponašajna reakcija na ultrazvuk, moguće je razviti ciljane ultrazvučne emitere koji bi, bez buke za ljude i većinu kućnih ljubimaca, upozoravali ježeve na približavanje vozila, električnih automobila ili robot-kosilica.

Izazovi i naredni koraci

Glavni rizik je habituacija: stalno ili prečesto emitovanje istog signala može navesti životinje da ga ignorišu. Zato istraživači predlažu ciljano aktiviranje ultrazvuka — npr. samo kada se mašina pokreće ili pri njenom približavanju životinji — i rad na specifičnim obrascima i frekvencijama koje najdoslednije izazivaju bekstvo umesto skupljanja u kuglu.

Sledeća faza obuhvata ponašajne eksperimente koji će testirati koji ultrazvučni obrasci pouzdano navode ježeve da se sklone. Projekat je zajednički rad Univerziteta u Oksfordu, Univerziteta Južne Danske i Prirodnjačkog muzeja Danske, a tim aktivno traži industrijske partnere za finansiranje i razvoj praktičnih rešenja.

Zaključak

Ovo otkriće spaja anatomiju, ponašanje i inženjering i otvara put za tehnološke intervencije koje bi mogle znatno smanjiti smrtnost ježeva u urbanim i prigradskim sredinama. Primenjena upotreba ciljano aktiviranog ultrazvuka mogla bi da postane jedan od alata koji daju ovim trnastim preživelima realnu šansu za opstanak u svetu koji se brzo menja.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno