Grčka razmatra zabranu društvenih mreža za korisnike mlađe od 15 godina dok roditelji traže pomoć u borbi protiv zavisnosti i sajber‑zlostavljanja. Anketa ALCO pokazuje da oko 80% građana podržava takvu meru, a vlada je već zabranila telefone u školama i uvela roditeljsku kontrolu. Broj poziva liniji za pomoć u Atini se više nego udvostručio između 2024. i 2025., dok stručnjaci upozoravaju da značajan deo korisnika društvenih mreža čine osnovci.
Grčka Planira Zabranu Društvenih Mreža Za Decu Mlađu Od 15 Godina — Roditelji Očajni

Majka iz Atine, Georgia Efstathiou, isprobala je gotovo sve kako bi odvojila svog 14‑godišnjeg sina od ekrana: iskreni razgovori, periodi bez interneta, pa i privremeno oduzimanje telefona. U njenom stanu često izbijaju svađe dok pokušava da se izbori sa snagom poruka, videa i aplikacija koje privlače pažnju deteta.
Sada bi Efstathiou mogla dobiti pomoć za kojom očajnički traga. U narednim danima grčka vlada najavljuje meru kojom bi se onemogućilo korišćenje društvenih mreža korisnicima mlađim od 15 godina — potez kojim bi se Grčka pridružila zemljama koje nastoje da zaštite decu od zavisnosti i online zlostavljanja.
Zašto se razmatra zabrana
Vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa već je zabranila mobilne telefone u školama i uvela platforme za roditeljsku kontrolu kako bi ograničila vreme pred ekranom. Reuters je izvestio o planu ranije, a premijer je nagovestio da će Grčka ići „u sličnom pravcu kao Australija“, gde su kompanije društvenih mreža dobile nalog da spreče korisnike mlađe od 16 godina ili se suoče sa kaznama.
Povećanje poziva i zabrinutost stručnjaka
U EU‑finansiranom Greek Safer Internet Centre u Atini broj poziva na liniju pomoći za žrtve sajber‑uznemiravanja više je nego udvostručen između 2024. i 2025. godine, kaže George Kormas, koji vodi tu liniju. Među prijavama su ucene maloletnika, širenje dezinformacija i govor mržnje.
Prema podacima linije za pomoć, oko 75% dece koja koriste društvene mreže u Grčkoj su uzrasta osnovne škole, što natužuje dodatnu zabrinutost kod stručnjaka. Athanasios Theocharis, direktor Nacionalne organizacije za prevenciju i lečenje zavisnosti, navodi da oko 48% tinejdžera prijavljuje negativne posledice upotrebe društvenih mreža.
Rascep među roditeljima i tinejdžerima
Roditelji koje je anketirao Reuters poručuju da su često izgubili kontrolu nad onim što deca rade na mreži i da se boje da će mlađi korisnici pronaći načine da zaobiđu eventualnu zabranu. Neki, poput Dimitrisa (44), smatraju da bi promene trebalo početi unutar porodice pre nego državnom intervencijom: „Radije bih ograničio korišćenje telefona u porodici, ali ako to ne funkcioniše, zabrana može biti krajnja mera.“
„Zabrani ih, ugasi ih. Dostigli smo granicu... Mi roditelji trebamo pomoć,“
reče Efstathiou držeći sinov mobilni telefon. Sa druge strane, tinejdžerka Catherine (14) kaže da većina njene generacije ne zna svet bez društvenih mreža: „Tako smo odrastali. Mogu da kontrolišem upotrebu — ali često se lako zanesem.“
Šta sleduje
Vlada nije zvanično objavila detalje ili rokove za sprovođenje zabrane. Debata se intenzivira: dok stručnjaci ističu potencijalnu zaštitu za najmlađe, kritičari upozoravaju na praktične teškoće, pitanja slobode izražavanja i rizik od zaobilaženja mera. Porodice u Grčkoj, poput Efstathiou, traže rešenja za sve prisutniji problem digitalne izloženosti dece.
(Izveštavali: Lefteris Papadimas i Renee Maltezou; dodatno izveštavanje: Deborah Kyvrikosaios i Louisa Gouliamaki; Reuters)
Pomozite nam da budemo bolji.




























