Iran je odgovorio zaplenom dva strana trgovačka broda nakon što su SAD zadržale iranski brod Touska blizu Hormuškog moreuza. SAD tvrde da su sprovodile pomorsku blokadu i izdale višestruka upozorenja pre zaplene. Pravni stručnjaci ističu da definicija piraterije po UNCLOS zahteva privatnu dobit, te da državne akcije obično ne potpadaju pod tu kategoriju. Incident podiže rizik regionalne eskalacije i pravnih sporova.
Iran Nazvao Hapšenje Njegovog Broda 'Piraterijom': Pravni Spor i Rizik Eskalacije

Iran je odgovorio na američku zaplenu iranskog broda blizu Hormuškog moreuza hvatanjem dva strana trgovačka broda i nazvao postupke Sjedinjenih Država piraterijom. Važan deo međunarodne debate sada se vodi oko toga da li takve akcije, izvedene od strane državnih snaga u uslovima sukoba i sankcija, podležu pravnoj definiciji piraterije po Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora, poznatoj kao UNCLOS.
Šta se dogodilo
Prema saopštenjima američke Centralne komande (CENTCOM), u ponedeljak su američke snage ispalile hitce po iranskom kontejnerskom brodu Touska i potom ga zadržale dok se kretao iz Arapskog mora ka luci Bandar Abbas, navodno uprkos američkoj pomorskoj blokadi i višestrukim upozorenjima tokom oko šest sati. Nakon dejstava, marinci su se ukrcali na brod i preuzeli kontrolu.
U znak odmazde, iranske vlasti su u sredu zadržale dva strana trgovačka broda koje su preusmerile ka svojim lukama. Državni mediji preneli su da su ti brodovi navodno prekršili pomorske propise.
Reakcije i pretnje
Iranske vlasti su hvatanje Touske označile piraterijom i najavile moguću odmazdu. U diplomatskim izjavama iranski zvaničnici su optužili SAD za kršenje prekida vatre i za uzimanje posada kao taoce. Sa američke strane Pentagon je potvrdio da je u drugom slučaju izveo right of visit nad tankerom M/T Tifani u Bengalskom zalivu i da će nastaviti globalnu primenu sankcija i pomorsku interdiciju.
Pravni okvir
Prema UNCLOS definiciji, piraterija obuhvata nezakonite činove nasilja, pritvaranja ili pljačke koje izvršavaju posada ili putnici privatnog broda radi privatne koristi, obično na visokim morima ili van jurisdikcije bilo koje države. Stručnjaci ukazuju da ta definicija obično isključuje akcije državnih ratnih brodova ili izvršenje sankcija od strane država.
Stavovi pravnih stručnjaka
Jason Chuah, profesor pomorskog prava na City University of London, za medije je izjavio da po pravnoj konstrukciji piraterija zahteva privatnu dobit, te da delovanja državnih snaga u kontekstu sankcija ili oružanog sukoba ne potpadaju pod klasičnu definiciju piraterije. Drugi pravni stručnjaci, poput Apurve Mehte iz ANB Legal, podsećaju da UNCLOS garantuje slobodu plovidbe na visokim morima ali i daje ratnim brodovima određena prava ukrcavanja i inspekcija u specifičnim okolnostima, na primer po osnovu sumnje za pirateriju ili plovidbu bez zastave.
Širi kontekst i raniji incidenti
Incidenti i zaplene plovila deo su šireg obrasca tenzija i pomorskih sukoba u regionu i van njega tokom aktuelnog oružanog sukoba. U izveštajima se pominju i raniji incidenti koji su dodatno povećali napetost, među kojima su navodi o potapanju iranskog ratnog broda i druge zaplene tankera za koje su SAD tvrdile da krše sankcije.
Zaključak
Pravno gledano, većina međunarodnih eksperata smatra da postupci državnih oružanih snaga u kontekstu blokade i sprovođenja sankcija ne ispunjavaju uslove za pravnu kategoriju piraterije kako je definisana u UNCLOS. Ipak, takve akcije nose visok potencijal za eskalaciju sukoba i pravne sporove, naročito kada države same opisuju postupke jedne druge kao pirateriju ili državni terorizam. Slučaj ostaje pod praćenjem dok se ne objave dodatne informacije o okolnostima zaplena i sadržaju zaplenjenih brodova.
Pomozite nam da budemo bolji.


































