Španski arheolozi identifikovali su 151 podvodno nalazište u Boki Algeciras, uključujući 124 brodoloma, otkrivena tokom istraživanja 2020–2023. Nalazi obuhvataju period od 5. veka p.n.e. do II svetskog rata, uključujući olupine iz Napoleonskih ratova i ostatke Maiale podsankera iz WWII. Tim je do sada obradio oko 24% lokaliteta, radio uglavnom do 10 m dubine i planira dalja, dublja istraživanja i mere zaštite.
Otkriveno 124 Brodoloma u Boki Algeciras: Podvodni Arheolozi Otkriju Pomorsku Istoriju Od 5. Veka P.n.e. Do II Svetskog Rata

Španski arheolozi su u Boki Algeciras identifikovali 151 podvodno nalazište, među kojima 124 brodoloma, otkrivenih tokom sistematskog istraživanja sprovedenog između 2020. i 2023. godine.
Ovaj uski morski pojas između južnog ruba Evrope i severozapadnog dela Afrike — Gibraltarski moreuz — vekovima je bio ključna trasa za trgovinu, pomorske kontakte i vojne sukobe. Veći deo novoodkrivenih nalaza leži na istočnoj strani moreuza, u Boki Algeciras (takođe poznatoj kao Gibraltarska luka), tradicionalnoj stanici za brodove koji ulaze i izlaze iz Sredozemlja.
Spektar nalaza i istorijski značaj
Pronađene olupine pokrivaju širok vremenski raspon: od najstarijeg plovila iz 5. veka p.n.e. — verovatno teretnog broda koji je prevozio riblji sos (garum) iz Kadiza — preko ostataka rimskog, srednjovekovnog i modernog do brodova iz Napoleonskih ratova i ostataka iz Drugog svetskog rata.
"Gibraltarski tjesnac, poput Hormuza danas, predstavlja uži prolaz obavezan za sve brodove," rekao je Felipe Cerezo Andreo, vodeći istraživač i vanredni profesor podvodne arheologije Univerziteta u Kadizu.
Metodologija i aktuelni radovi
Tim je primenio geofizičke tehnike za identifikaciju anomalija na dnu i u sedimentu: multibeam echosounder (multibeam sonar) za 3D mapiranje morskog dna i magnetometar za detekciju metalnih ostataka. Nakon toga su sledile ronilačke intervencije radi merenja i izrade digitalnih 3D modela arheoloških objekata.
Do sada je detaljnije proučeno i dokumentovano oko 24% identifikovanih lokaliteta, a istraživanja su se odvijala uglavnom u plitkim zonama do oko 10 m dubine. Ipak, Bokа Algeciras doseže i do ~400 m, pa istraživači očekuju dodatne nalaze na većim dubinama, uključujući i moguće praistorijske ostatke zbog potopljenih paleolitskih obala.
Pretnje i cilj zaštite
Istraživači ističu da su nalazi ranjivi: klimatske promene menjaju okeanske struje i redistribuciju sedimenta, otkrivajući nekada skrivene olupine, ali isto tako izlažu ostatke eroziji. Aktivnost velikih brodova i ukotvljenost dodatno ugrožavaju arheološke lokalitete.
„Važno nam je da ih evidentiramo i dokumentujemo virtuelno i tehnički kako bismo mogli da ih zaštitimo, pravno ili fizički,“ kaže Andreo. Planovi tima uključuju detaljno istraživanje svakog lokaliteta, proširenje radova na veće dubine i razvoj mera zaštite.
Zašto je ovo važno: otkrića u Boki Algeciras doprinose razumevanju istorijskih trgovačkih ruta, navalne tehnologije i međukulturnih kontakata na raskršću između Atlantskog okeana i Sredozemlja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























