Napad dronom u Černobilju 14.02.2025. Dron je oštetio spoljašnji sloj Nove Sigurne Konfinezije (NSC) i izazvao požar koji je trajao više od dve nedelje. Nije zabeležen porast zračenja izvan luka, ali IAEA upozorava da šteta može skratiti planirani vek objekta i zaustaviti radove na demontaži sovjetskog sarkofaga. Raspoloživi resursi i bezbednosne procedure su dodatno opterećeni nakon ruske okupacije 2022. godine.
Napad dronom na Černobilj: Požar na Novoj Sigurnoj Konfineziji ugrozio plan za demontažu sarkofaga

PRIPJAT, Ukrajina — Dva dramatična događaja povezana sa černobiljskom nuklearnom elektranom dogodila su se decenijama razdvojena, oba u mrtvom času noći — jedan 1986. koji je promenio svet, drugi 2025. koji je podsetio na ranjivost objekta i radnika koji ga čuvaju.
Šta se dogodilo 14. februara 2025.
U 1:59 ujutro 14. februara 2025. godine ukrajinski zvaničnici su rekli da je ruski dron naoružan eksplozivom pogodio spoljašnji sloj Nove Sigurne Konfinezije (NSC) — ogromnog, 2,1 milijardu dolara vrednog luka dovršenog 2019. koji treba da obuhvati i izoluje ostatke reaktora broj 4.
Iako udar nije probio unutrašnju zaštitu, izazvao je požar na spoljašnjoj membrani visokog luka (dovoljnoj da prekrije Kip slobode). Požar je zahtevao više od dve nedelje da se u potpunosti ugasi. Monitori nisu zabeležili porast nivoa zračenja izvan objekte, a povređenih nije bilo.
"Ono što je nekada delovalo nezamislivo — napadi na nuklearne objekte i druge opasne lokacije — sada je postalo stvarnost," rekao je Oleh Solonenko, šef smene za radijacionu bezbednost u Černobilju.
Posledice za bezbednost i radove
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je da je oštećenje moglo znatno skratiti planirani vek trajanja NSC-a od 100 godina i da je, prema njenim nalazima, arhitektonska oplata trenutno nesposobna da u potpunosti izvršava ključne funkcije: dugoročnu sahranu radioaktivnog materijala i omogućavanje bezbedne demontaže sarkofaga.
Serhii Bokov, koji nadgleda operacije u NSC-u, rekao je da su ekipe prvo osetile miris dima, da su vatrogasci stigli oko 40 minuta posle udara i da su creva i ekipe morale da gase tinjajuće požare koji su se ponovo pojavljivali. Unutrašnja sanacija je izvedena, ali spolja je vidljiv zapečaćen prelom na membrani.
Povratak u zonu i uticaj invazije
Za mnoge zaposlene, napad je probudio košmarnu uspomenu na 26. april 1986. Klavdiia Omelchenko, tada mlada radnica iz Pripjata koja je 1993. vratila da radi u menzi, izjavljivala je da je sada strah veći zbog bombardovanja nego zbog same radijacije: "Vaspitavali smo se u tome. Više na to ne obraćamo pažnju."
Liudmyla Kozak, inženjerka koja radi u Černobilju više od 20 godina, prisećala se kako su ruske trupe 2022. držale objekat pod naoružanom stražom skoro tri nedelje, što je dovelo do izlaganja osoblja dozama zračenja većim od uobičajenih rotacionih limita. Tokom okupacije oštećena je i oprema, a vojska je vozila kroz kontaminirane zone i kopala šanče, što je podizalo radioaktivnu prašinu.
Šta je u opasnosti
Glavna briga stručnjaka i nadležnih jeste stabilnost starog, brzo sagrađenog sovjetskog sarkofaga koji se nalazi ispod NSC-a. Ako se ne obnove ključne funkcije i ne nastave pripreme za demontažu, postoji rizik da će se konstrukcija postepeno oslabiti, što bi povećalo rizik od širenja kontaminacije.
Greenpeace Ukrajina i inženjer Eric Schmieman, koji je učestvovao u radu na NSC-u, upozorili su na opasnost kolapsa i postojanje "tona visoko radioaktivnog goriva, prašine i krhotina" unutar sarkofaga — razlog više da se radovi obnove i demontaže ne odlažu.
Stanje rada i perspektiva
Prema Bokovu, radovi na demontaži sarkofaga su privremeno obustavljeni, a on procenjuje da se planovi mogu odložiti za najmanje deceniju. U zoni trenutno radi više od 2.200 inženjera, naučnika i tehničkog osoblja koje održava objekte i izvršava inspekcije pod strogim merama bezbednosti.
IAEA i ukrajinske vlasti naglašavaju hitnost popravki i vraćanja punih funkcija NSC-a kako bi se minimizirao rizik po Ukrajinu i susedne zemlje. Moskva je negirala da je ciljano gađala elektranu i optužila Kijev da je inscenirao napad.
Zaključak: Iako nije došlo do trenutnog porasta zračenja, incident je promenio bezbednosnu računicu oko Černobilja — ratne operacije sada direktno ugrožavaju objekte dizajnirane za dugoročno zbrinjavanje najopasnijih radioaktivnih ostataka, čime se povećava potreba za međunarodnom pomoći i žurnim popravkama.
Pomozite nam da budemo bolji.
































