U seriji udara širom Ukrajine, na okupiranim teritorijama i unutar Rusije poginulo je najmanje 16 ljudi, pri čemu je Dnjipro pretrpeo najveći broj žrtava (9). Napadi su pojačali strahovanja povodom bezbednosti Černobilskog postrojenja na njegovu 40. godišnjicu. IAEA i EBRD pozivaju na hitne popravke oštećene zaštitne konstrukcije, čija se sanacija procenjuje na najmanje 500 miliona evra. Ukrajina i Rusija međusobno razmenjuju optužbe oko napada u blizini nuklearnog objekta.
Najmanje 16 Poginulih u Udarima — Godišnjica Černobila Podseća na Nuklearne Rizike

KIJEV, Ukrajina — Niz raketnih i dron udara širom Ukrajine, na teritorijama pod ruskom okupacijom i unutar same Rusije usmrtio je najmanje 16 ljudi, saopštile su vlasti, dok 40. godišnjica nuklearne katastrofe u Černobilu ponovo baca fokus na rizike napada u blizini tog postrojenja tokom više od četvorogodišnje ruske invazije.
Najnoviji izveštaji:
Dnjipro je najteže pogođen — broj žrtava posle ruskih dron i raketnih napada porastao je na devet, izjavio je regionalni guverner Oleksandr Hanzha u nedelju. U Sevastopolju, na anektiranom Krimu, vlasti koje je postavila Moskva izvšile su da je jedan muškarac poginuo u ukrajinskom dronskom napadu. U Luhansku, ruski postavljeni zvaničnik Leonid Pasechnik je rekao da su tri osobe poginule u noćnom udaru na selo; prethodno je prijavio dve žrtve.
Ukrajina nije komentarisala pomenute napade, a nezavisna potvrda tih tvrdnji za Associated Press nije bila moguća. Prethodno je jedna žena poginula u napadu dronom u ruskoj oblasti Belgorod, prema lokalnim vlastima.
Napad na rafineriju u Rusiji
Ukrajinske snage su, kako je saopštio Generalštab Ukrajine, pogodile rafineriju u Jaroslavlju, duboko unutar ruskih granica. Napad je izazvao požare u postrojenju koje godišnje prerađuje oko 15 miliona tona nafte i proizvodi benzin, dizel i avionsko gorivo. Ruske vlasti se za sada nisu izjasnile o incidentu.
Ukrajina je razvila dronove velikog dometa koji mogu da dosegnu mete udaljene i do 1.500 kilometara. Zvaničnici u Kijevu ranije su navodili da su takvi udari motivisani i činjenicom da Moskva pokušava da poveća prihode od izvoza energenata nakon što je administracija Donalda Trumpa privremeno odobrila izuzeće od nekih sankcija.
Rizik po Černobil
U kontekstu 40. godišnjice havarije u Černobilu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da ruski napadi dovode svet „na ivicu katastrofe koju je izazvao čovek“. Na Facebooku je naveo da rusko-iranski Shahed dronovi često preleću preko postrojenja i da je jedan od njih prošle godine pogodio zaštitnu konstrukciju.
„Svet ne sme dopustiti da ovaj nuklearni terorizam traje; najbolji način je da se Rusija prisili da prekine svoje neodgovorne napade,“ napisao je Zelenski.
Rafael Grossi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), tokom posete Kijevu takođe je pozvao na hitne popravke oštećene spoljne zaštitne konstrukcije. IAEA je utvrdila da šteta zadobijena nakon udara prethodne godine narušava ključne bezbednosne funkcije strukture i da bi višegodišnje odlaganje radova moglo povećati rizik po originalni sarkofag ispod nje. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procenila je da bi popravke zahtevale najmanje 500 miliona evra.
Ukrajinski zvaničnici navode da je u februaru 2025. ruski dron pogodio spoljnju ljusku konstrukcije „New Safe Confinement“ — lukovite kupole vredne oko 2,1 milijardu dolara, završene 2019. godine iznad reaktora broj 4. Moskva negira da je ciljala postrojenje i optužuje Kijev za insceniranje napada.
Napomena: Neki od izveštaja u tekstu nisu mogli biti nezavisno potvrđeni. Situacija ostaje dinamična i podložna daljim izmenama.
Pomozite nam da budemo bolji.

































