Naučnici upozoravaju da su požari od januara do aprila 2026. zahvatili više od 150 miliona hektara (oko 370,66 miliona akra), što je približno 20% iznad prethodnog rekorda. El Niño, koji se očekuje da se razvije u narednim nedeljama, može dodatno pojačati rizike od vrućine, suše i požara. Velike vatre ugrožavaju zdravlje, ekonomiju i stvaraju povratni efekat jer oslobađaju gasove koji dodatno zagrevaju planetu. Rešenja uključuju bolje upravljanje zemljištem, sisteme ranog upozorenja i hitno smanjenje emisija.
Naučnici Upozoravaju: Preko 150 Miliona Hektara Izgorelo Do Aprila 2026. — 'Bez Presedana' Vremenski Ekstremi Mogući

Globalni požari su od januara do aprila 2026. zahvatili više od 150 miliona hektara zemlje — oko 370,66 miliona akra — prema podacima koje je Reuters prenеo na osnovu analize World Weather Attribution. To je otprilike 20% više od prethodnog rekorda za isti period godine.
Naučnici upozoravaju da su najtopliji meseci na severnoj hemisferi još pred nama, a očekivani razvoj El Niño fenomena može dodatno pojačati talase vrućine, suše i opasnost od požara u mnogim regionima.
Friederike Otto (Imperial College) napominje da kombinacija dugoročnog zagrevanja planete i El Niño može dovesti do „bez presedana vremenskih ekstrema”.
Zašto je ovo opasno
Požari ovih razmera pogađaju ljudsko zdravlje, bezbednost i ekonomiju. Vatra može uništiti domove, farme i preduzeća u satima, dok dim putuje stotinama ili hiljadama kilometara i pogoršava astmu, bolesti srca i druge respiratorne probleme. Suše povezane sa povećanim temperaturama dodatno opterećuju zalihe pijaće vode, smanjuju prinose useva i podižu cene hrane, ostavljajući zajednice ranjivijima.
Opasan povratni efekat
Veliki požari oslobađaju velike količine gasova koji doprinose zagrevanju planete, dok istovremeno uništavaju šume i tlo koje bi normalno skladištilo ugljenik. Time se povećava verovatnoća intenzivnijih talasa vrućine, dužih sezona požara i novih suša.
Kako se pripremiti i ublažiti rizik
Istraživači i službe za vanredne situacije rade na unapređenju praćenja požara, sistema ranog upozoravanja i prognoza suše kako bi se zajednicama omogućila ranija priprema. Efikasnije upravljanje zemljištem — uključujući kontrolisano spaljivanje, obnovu ekosistema prilagođenih požaru i podršku praksama upravljanja autohtonih zajednica — može smanjiti intenzitet nekih požara.
Na globalnom nivou, ključne mere su smanjenje emisija stakleničkih gasova: prelazak na čistiju energiju, veća energetska efikasnost i ulaganja u otpornu infrastrukturu i sisteme vodosnabdevanja. Za pojedince su korisni koraci smanjenje upotrebe fosilnih goriva kad je moguće, podrška politikama koje jačaju pripremljenost i prilagođavanje domova na toplotu i dim.
Izveštaji poput ovog podsećaju da bi 2026. mogao doneti pojačane rizike: važno je pratiti lokalna upozorenja, doprineti spremnosti zajednice i podržati mere koje smanjuju dugoročni rizik od katastrofalnih sezona požara.
Izvori: Reuters (na osnovu podataka World Weather Attribution), izjave naučnika sa Imperial College.
Pomozite nam da budemo bolji.


































