Nova studija otkriva da dopuna bakterijom Faecalibacterium prausnitzii ublažava značajan broj biomarkera lupusa u mišjem modelu. Vraćanje ove bakterije poboljšava razgradnju vlakana, povećava proizvodnju butirata i broj antiinflamatornih ćelija, uz pozitivne promene u bubrezima i slezini. Ipak, istraživanje je rađeno na mladim miševima i potreban je oprez pre nego što se rezultati primene na ljude. Naredni koraci uključuju proučavanje bakterijskih metabolita i uticaja ishrane.
Prvi Takav Tretman Za Lupus: Bakterija Faecalibacterium prausnitzii Znatno Smanjuje Simptome Kod Miševa
Natural killer cells are a type of immune cell involved in lupus. (JUAN GAERTNER/SCIENCE PHOTO LIBRARY/Getty Images)
Nova studija pokazuje da dopuna jedne vrste 'dobre' crevne bakterije može ublažiti znakove lupusa u životinjskom modelu. Istraživači sa University of Texas Health Science Center at San Antonio (UT Health SA) objavili su u časopisu Nature Communications rezultate koji pokazuju da vraćanje Faecalibacterium prausnitzii kod miševa dovodi do niza povoljnih promena u imunom odgovoru i funkciji organa.
YouTube Thumbnail
Šta su uradili istraživači?
Tim je u mišjim modelima lupusa primenio oralne doze F. prausnitzii i analizirao promene u mikrobiomu, ekspresiji gena bakterije i metaboličkim produktima. Pratili su biomarkere upale, promene u bubrezima i slezini, sastav imunih ćelija i nivoe kratkolančanih masnih kiselina, posebno butirata.
The kidneys of mice treated with a strain ofF. prausnitzii(right) had been 'attacked' by immune cells less than untreated mice (left). (Zhao et al.,Nat. Commun., 2026)
Glavni nalazi
- Suplementacija F. prausnitzii smanjila je više biomarkera povezanih sa lupusom u testiranim životinjama.
- Vraćanje ove bakterije poboljšalo je razgradnju vlakana u crevima i povećalo proizvodnju butirata.
- Povećao se broj antiinflamatornih imunih ćelija, a uočene su i pozitivne promene u bubrezima i slezini.
- Gubitak F. prausnitzii povezan je sa smanjenjem butirata i oštećenjem mucinskih ćelija koje oblažu creva.
„Ovo je prvi put u istraživanju lupusa da je identifikovana bakterija koja je osiromašena, a kada se vrati, pomaže“, kaže mikrobiolog Laurence Morel (UT Health SA).
Ograničenja i sledeći koraci
Rezultati su obećavajući, ali važno je naglasiti da je istraživanje izvedeno na miševima mlađim od starosne granice kada se obično razvijaju simptomi lupusa. Potrebne su dodatne studije kod starijih životinja i, dugoročno, klinička ispitivanja kod ljudi da bi se utvrdila primenljivost tretmana.
Subscribe to ScienceAlert's free fact-checked newsletter
Istraživači planiraju da prouče kako konkretni metabolički produkti koje proizvodi F. prausnitzii utiču na imune ćelije — to bi moglo dovesti do razvoja lekova koji imitiraju korisne efekte bakterije. Zanimljivo je i kako ishrana utiče na nivoe F. prausnitzii, pa će tim istražiti vezu između različitih vrsta ugljenih hidrata i zdravstvenih ishoda.
Praktične prepreke za probiotsku primenu
F. prausnitzii nije prisutna u većini komercijalnih probiotika zbog dve tehničke osobine: loše se zadržava dugo u crevu i vrlo je osetljiva na kiseonik. To znači da direktno prepakivanje bakterije u obične kapsule najverovatnije neće biti efikasno, pa naučnici traže alternativne pristupe — na primer, upotrebu stabilnih bakterijskih metabolita ili posebnih formulacija koje čuvaju bakteriju od oksidacije.
„Ako imate manje bakterija koje razgrađuju vlakna, imate manje kratkolančanih masnih kiselina i stanje postaje više proinflamatorno“, ističe mikrobiolog Yong Ge (UT Health SA).
Šta ovo znači za ljude?
Nalaz otvara novo, obećavajuće polje istraživanja: ciljane probiotske ili farmakološke terapije koje nadoknađuju deficit korisnih bakterija ili njihovih metabolita. Međutim, trenutno rešenje nije dostupno za pacijente — potrebne su dodatne bezbednosne i efikasnosne studije pre kliničkih ispitivanja kod ljudi.
Studija je objavljena u Nature Communications. Dalja istraživanja će razjasniti mehanizme delovanja i mogućnosti prevoda nalaza na terapije za ljude.
Pomozite nam da budemo bolji.
