Rastuća potražnja za klima-uređajima u Velikoj Britaniji posledica je učestalijih i intenzivnijih talasa vrućine. Stručnjaci poput Rajata Gupte upozoravaju da masovna upotreba klima povećava potrošnju električne energije, emisije i urbani efekat toplotnih ostrva. Preporučuju se pasivne mere hlađenja — zasenčenje, prirodna ventilacija i energetske adaptacije zgrada — dok klimatizaciju smatraju opravdanom uglavnom za najranjivije grupe. Tržište beleži nestašice, naročito prenosivih jedinica, a ugradnja može biti skupa.
Raste Potražnja Za Klima-Uređajima U Britaniji Dok Talasi Vrućine Postaju Učestaliji — Stručnjaci Pozivaju Na Oprez

Zainab Hussain iz Londona je nekada klima-uređaj smatrala luksuzom. Sada, sa 35 godina, kaže da «ne vidi kako ćemo preživeti bez njega». Posle drugog talasa vrućine u 2026. porodica Hussain instalirala je klima-uređaj i na spratu svog polu-odvojenog doma u predgrađu Selsdon.
Porodično iskustvo i rast potražnje
Ona i suprug spadaju u mali ali rastući broj britanskih domaćinstava koja uvode klima-uređaje kako bi se izborila sa sve toplijim letima. Montažni tehničar Joe Springett, koji radi u branši gotovo dve decenije, kaže da je sve više poziva za ugradnju u domaćinstvima: „Čim dođe toplo vreme, telefon ne prestaje da zvoni — svi žele instalaciju odmah.” Nakon poslednjeg talasa vrućine bio je pretrpan terminima i suočen s nestašicom zaliha.
Statistika i rizici
Prema izveštaju nezavisnog think tanka Centre for British Progress iz 2025. godine, samo oko 5% britanskih domova ima klima-uređaj, dok se polovina domaćinstava pregrejava tokom letnjih meseci. Strahuje se da će porast temperature dovesti do većeg broja klimatskih adaptacija u domaćinstvima: toplotni talasi već svake godine izazivaju smrtne ishode u niskim hiljadama i smanjenje produktivnosti.
Zašto stručnjaci upozoravaju
«To se vidi kao brzo rešenje, a zapravo to nije, jer može prouzrokovati mnogo štete», rekao je Rajat Gupta, profesor održive arhitekture i klimatskih promena na Oxford Brookes University.
Gupta naglašava da klima-uređaji povećavaju potrošnju električne energije, račune za struju i emisije ugljen-dioksida, a uz to doprinose i efektu urbanih toplotnih ostrva tako što ispuštaju topao vazduh na gradske ulice. John Calautit, predavač o održivosti na University College London (UCL), dodaje da su mnoge britanske zgrade projektovane da zadrže toplotu i često nisu prilagođene vekim talasima vrućine.
Preporuke i alternative
Stručnjaci preporučuju da se pre masovne ugradnje klima-uređaja razmotre pasivne i jeftinije mere: spoljašnje i unutrašnje zasenčenje, reflektivni materijali na fasadama i krovovima, poboljšana prirodna ventilacija, bolje projektovanje novih zgrada i 'ozelenjavanje' urbanih prostora. Gupta smatra da klimatizacija treba da bude prioritet za najranjivije grupe — bolnice, domove za negu i one s ozbiljnim zdravstvenim rizicima — i da se u domovima koristi «samo kada je neophodno». Ako pasivne mere ne pomognu, tek onda treba razmatrati mehaničko hlađenje.
Tržište i troškovi
Uređaji i ugradnja mogu koštati i nekoliko hiljada funti, pa mnogi s ograničenim prostorom ili budžetom kupuju prenosive jedinice, zbog čega su te kategorije proizvoda često rasprodate. Retaileri obaveštavaju o povećanom interesovanju: B&Q je prijavio dvostruko više pretraga za prenosive klima-uređaje u odnosu na 2025. godinu.
Za mnoge porodice, kao što su Hussainovi čiji su prozori okrenuti prema jugu i koji provode više vremena kod kuće zbog rada na daljinu, klima se doživljava kao neophodnost za funkcionisanje i rad. Ipak, stručnjaci upozoravaju da široka upotreba bez razmišljanja o energetskoj efikasnosti i gradskom planiranju može imati neželjene posledice po račun i okolinu.
Podaci: Engleska je zabeležila najtopliji jun od 1884. godine; pet najtoplijih leta u istoriji Velike Britanije dogodilo se u 21. veku, što naučnici povezuju s ljudskim uticajem na klimu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































