Upotreba toplotnih pumpi u SAD brzo raste: prodaja se udvostručila u 15 godina, a u prvom kvartalu 2026. isporuke su bile 32% više nego peći na fosilna goriva. Toplotne pumpe imaju COP 2–4, znatno veću efikasnost od rezistivnih grejalica (COP 1), dok mrežni geotermalni sistemi mogu biti 7–8× efikasniji od gasnih peći. Elektrifikacija stanovanja utiče na investicije u obnovljive izvore i infrastrukturne troškove, ali može dovesti do nižih računa i brže dekarbonizacije.
SAD Na Prekretnici: Toplotne Pumpe Mogu Promeniti Grejanje Domova

Izgleda da se u SAD razvija snažan trend prelaska na toplotne pumpe — uređaje koji izvlače toplotu iz spoljnog vazduha ili zemlje i prebacuju je u stanove i kuće mnogo efikasnije od sagorevanja fosilnih goriva. Zbog svoje dvofunkcionalnosti, toplotne pumpe greju zimi i hlade leti, pa postaju privlačna opcija za novogradnju i obnovu.
Kako rade toplotne pumpe i zašto su efikasne
Toplotne pumpe koriste principe termodinamike da prenesu toplotu, umesto da je direktno generišu. Njihov koeficijent performansi (COP) obično iznosi između 2 i 4, što znači da dobijate 2–4 jedinice toplote za svaku utrošenu jedinicu električne energije. Suprotno tome, rezistivni električni grejači (npr. radijatori, podno grejanje) imaju COP ~1 — daju samo jednu jedinicu toplote po jedinici energije.
Rast tržišta i uloga nove izgradnje
Prema izveštaju Building Decarbonization Coalition, prodaja toplotnih pumpi se udvostručila u poslednjih 15 godina. U prvom kvartalu 2026. isporuke toplotnih pumpi bile su 32% više nego isporuke peći na fosilna goriva, a u 2024. godini 46% nove stambene izgradnje instaliralo je toplotnu pumpu (naspram 47% koje su izabrale prisilni vazdušni sistem).
Mrežni geotermalni sistemi: sledeći korak u efikasnosti
Komunalne službe eksperimentišu sa tzv. mrežnim geotermalnim sistemima: buše se vertikalne sonde, polažu cevi i cirkuliše tečnost koja prenosi toplinu među objektima. Pošto podzemlje zadržava stabilniju temperaturu (na primer ~10 °C/50 °F), takvi sistemi omogućavaju konstantniji izvor toplote zimi i efikasnije odvođenje toplote leti. Izveštaji procenjuju da mrežni geotermal može biti i 7–8× efikasniji u poređenju sa istim objektima koji sagorevaju gas.
Uticaj na mrežu, troškove i politiku
S obzirom na rast potrošnje električne energije (data centri, EV, itd.), distributeri moraju da ulažu u obnovljive izvore, prenosne linije i skladištenje energije — troškove koji se prenose na potrošače. Veća energetska efikasnost grejanja i hlađenja znači manju potrebu za dodatnom infrastrukturom i niže račune. Istovremeno, rastuća zabrinutost zbog visokih računa stavlja pritisak na regulatore i političare da preispitaju tarife i ulaganja u fosilnu infrastrukturu.
„Svi trendovi ukazuju na rastuću primenu toplotnih pumpi… nije samo u pitanju udobnost i efikasnost, već i činjenica da dobijate dva uređaja u jednom“, rekao je Kevin Carbonnier, zamenik direktora za analitiku u Building Decarbonization Coalition.
Šta ovo znači iz šire perspektive
Prelazak na električna grejna rešenja u novogradnji, kao i širenje mrežnih geotermalnih sistema, predstavljaju pristup koji smanjuje potrošnju energije i emisije. Iako su uslovi i politka u SAD specifični, lekcije su primenljive i na druga tržišta: efikasnost uređaja, infrastrukturne investicije i regulativa zajedno određuju koliko brzo se može smanjiti zavisnost od fosilnih goriva.
Zaključak: Tržište toplotnih pumpi u SAD je već u snažnom porastu i, prema analizi stručnjaka, može biti na prekretnici koja će znatno uticati na način grejanja i potrošnju energije u domovima.
Pomozite nam da budemo bolji.


































