Analiza gotovo 2.000 učesnika iz Engleske pokazuje da redovno učešće u kulturnim aktivnostima — bioskop, muzeji, galerije — može biti povezano sa sporijim fiziološkim starenjem. Oni koji su kulturno aktivni na nekoliko meseci imali su prosečnu fiziološku starost od 66,9 godina, oko tri godine manje nego ređe angažovani. Ranija UCL studija govori o godišnjoj prednosti za nedeljni umetnički angažman, dok redovno vežbanje daje oko šest meseci. Autori predlažu poboljšanje pristupa kulturi kao strategiju za podršku zdravom starenju.
Odlazak u bioskop i muzeje može usporiti starenje — istraživanje pokazuje korist sličnu vežbanju

Istraživanje zasnovano na podacima iz English Longitudinal Study of Ageing ukazuje da redovno učešće u kulturnim aktivnostima — poput odlazaka u bioskop, pozorište, koncerte, muzeje i galerije — može biti povezano sa sporijim fiziološkim starenjem.
Stručnjaci su analizirali gotovo 2.000 učesnika starijih od 50 godina i na osnovu upitnika konstruisali skor kulturnog angažmana u rasponu od 0 do 15. Medicinske sestre su merile deset fizioloških markera, među kojima su indeks telesne mase (BMI), snaga stiska, brzina hoda i dijastolni krvni pritisak.
Glavni rezultati
Analiza objavljena u Journal of Epidemiology and Community Health pokazala je da su viši nivoi kulturnog angažmana značajno povezani sa sporijom stopom fiziološkog starenja. Konkretno, ispitanici koji su redovno posećivali muzeje, galerije ili bioskop "na svakih nekoliko meseci" imali su prosečnu fiziološku starost od 66,9 godina — što je približno tri godine manje u poređenju sa onima koji su ređe učestvovali.
Osobe sa višim skorom kulturnog angažmana češće su bile žene, zaposlene i same prijavljivale povoljniji zdravstveni status, što istraživači napominju kao važan kontekstualni faktor.
Poređenje sa ranijim nalazima
Ranija studija University College Londona objavljena ove godine takođe je pokazala da ljudi koji se nedeljno bave umetničkim aktivnostima (posećuju muzeje, čitaju, slušaju muziku i sl.) izgledaju biološki približno godinu dana mlađe od retkih učesnika. Za poređenje, redovna fizička aktivnost barem jednom nedeljno bila je povezana sa prednošću od oko šest meseci.
Preporuke i implikacije
AUTORI ISTRAŽIVANJA smatraju da bi podsticanje kulturnog angažmana moglo predstavljati praktičnu i promenljivu strategiju za usporavanje fiziološkog starenja i podršku zdravom starenju starijih odraslih osoba. Predlažu poboljšanje geografske i finansijske dostupnosti kulturnih sadržaja i razvoj programa u zajednici.
"Kulturni angažman je promenljiv i stoga može služiti kao efikasna tačka intervencije za dugovečnost sa zdravljem. Uticaj može biti uporediv sa čestom fizičkom aktivnošću."
Kao primer uspešne intervencije navodi se desetonedeljni muzej-program sa razgovorima kustosa, rukovanjem predmetima, diskusijama i umetničkim radionicama, koji je poboljšao emocionalno stanje i osećaj podrške kod socijalno izolovanih starijih osoba.
Napomena: Ova studija pokazuje povezanost, ali ne i direktnu uzročnost — moguće je da zdraviji i aktivniji ljudi češće učestvuju u kulturnim sadržajima. Potrebna su dalja istraživanja i probne intervencije kako bi se precizirale mehanizmi i potencijalne koristi.
Pomozite nam da budemo bolji.


































