Šumski požari u Evropi postaju sve češći i intenzivniji — sa vanrednim stanjem u Španiji, masovnim evakuacijama u Francuskoj i velikim površinama izgorene zemlje u Italiji. Dim sadrži crni ugljenik i sitne čestice koje mogu preći i hiljade kilometara i izazvati akutne i hronične zdravstvene probleme. Studije upozoravaju da su smrtni slučajevi povezani s dimom verovatno znatno potcenjeni i da su globalne emisije požara veće nego što se ranije mislilo. Stručnjaci pozivaju na bolje sisteme ranog upozorenja, smanjenje izvora zagađenja i jasne preporuke za javnost.
Dim Šumskih Požara Prelazi Granice — Klimatske Promene Pojačavaju Opasnost i Prete Zdravlju

Šumski požari u Evropi postaju sve češći i intenzivniji: nacionalno vanredno stanje proglašeno je u Španiji, hiljade ljudi su evakuisane u Francuskoj, a u Italiji su izgorene velike površine. Njihova opasnost ne prestaje kada plamen utihne — dim nosi sitne čestice koje mogu preći stotine i hiljade kilometara i ozbiljno ugroziti zdravlje.
Šta sadrži dim? Dim sadrži crni ugljenik (black carbon) i druge sitne čestice delimično sagorelog materijala. Ove čestice su toliko sitne da mogu proći kroz pluća u krvotok i izazvati akutne i hronične zdravstvene probleme.
„Zagađenje može da se raznosi na veoma velike distance,“
kaže Jane Burston, izvršna direktorka organizacije Clean Air Fund za Euronews Earth.
Krivci za neposredne i dugoročne posledice uključuju napade astme, pogoršanje hroničnih respiratornih oboljenja, a tokom godina i povećan rizik od raka pluća, srčanih udara, moždanih udara i neurodegenerativnih bolesti poput demencije.
Burston ukazuje na rekordnu sezonu požara u Kanadi 2023. godine kao dramatičan primer: procenjuje se da je oko 82.000 ljudi umrlo od toksina i zagađenja koje su se širile kroz Kanadu, SAD i Evropu, dugo nakon što su plamenovi ugašeni.
Šta pokazuju naučna istraživanja
Studija objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health, koja obuhvata 32 evropske zemlje, ukazuje da je smrtnost povezana s dimom šumskih požara mogla biti potcenjena za do 93%, jer čestice iz požara deluju štetnije od zagađenja iz drugih izvora. Pored toga, američki istraživači navode da globalne emisije štetnih gasova iz šumskih požara mogu biti oko 21% veće nego što su ranije procene pokazivale.
Uzroci i posledice
Burston objašnjava da kombinacija suše i talasa vrućine — oba pojačana klimatskim promenama — stvara uslove za brže i razornije širenje požara. "Treba očekivati dužu i intenzivniju sezonu šumskih požara svake godine," navodi ona.
Ovo stvara začarani krug: zagađivači i gasovi staklene bašte podižu temperature, što pogoršava sušu i požare, a požari zatim stvaraju još više zagađenja koje dodatno ugrožava zdravlje i klimu.
Preporuke i mere
Stručnjaci pozivaju na snažnije sisteme ranog upozorenja i širu upotrebu monitoringa kvaliteta vazduha kako bi se požari detektovali pre nego što postanu vidljivi golim okom. Vlade treba da kombinuju pouzdane vremenske i kvalitativne prognoze sa jasnim uputstvima za javnost: kada treba ostati u zatvorenom, kada koristiti prečišćivače vazduha, i kada je potrebna evakuacija.
Osim toga, smanjenje emisija iz fosilnih goriva i drugih izvora zagađenja ne samo da doprinosi borbi protiv klimatskih promena, već i štedi javni novac: manje zagađenja znači manje opterećenje za zdravstveni sistem i veću produktivnost.
Za građane: pratite lokalna upozorenja, koristite zaštitu za disanje ako je preporučena, zatvorite prozore i vrata tokom perioda lošeg kvaliteta vazduha, i sledujte instrukcije nadležnih službi o evakuaciji.
Pomozite nam da budemo bolji.


































