Horseshoe whip snake (Hemorrhois hippocrepis) brzo se širi Balearskim ostrvima i kolonizovala je oko 90% Ibice. Glavni plijen je endemski Pityusan wall lizard (Podarcis pityusensis), koji je nestao sa najmanje 10 malih steničica. Pad guštera može poremetiti insektne populacije, rasprostranjivanje semena i oprašivanje, što ugrožava otpornost ostrvskih ekosistema i turistički potencijal područja.
Invazivne zmije prete endemskim gušterima na Balearima — 90% Ibice kolonizovano

Mediteranska turistička ostrva Baleari suočavaju se s ozbiljnim ekološkim problemom: invazivna zmija poznata kao horseshoe whip snake (Hemorrhois hippocrepis) brzo se širi po Ibici, Formenteri i okolnim steničicama i menja lokalne prehrambene mreže.
Šta se desilo?
Istraživači veruju da je vrsta stigla sa kopna Španije uvozom velikih ukrasnih maslina za uređenje prostora. Prvi zabeleženi slučajevi bili su na Ibici 2003. godine, potom na Mallorci 2006, a na Formenteri do 2010. Pre otprilike dve godine zmija je zabeležena i kako pliva preko Balearskog mora u potrazi za plijenom.
Danas je, po procenama naučnika, oko 90% Ibice kolonizovano ovom vrstom. Na ostrvima zmija nema prirodnih predatora, pa je postala dominantni predator u mnogim lokalnim staništima.
Ko je ugrožen?
Jedan od glavnih plijenova je endemski Pityusan wall lizard (Podarcis pityusensis), koji živi isključivo na Ibici, Formenteri i okolnim malim steničicama. Naučnici sa Centra za ekološka istraživanja i primenu šumarstva (Centre for Ecological Research and Forestry Applications) izvestili su da je gušter lokalno nestao sa najmanje 10 malih ostrvaca, uključujući Santa Eulària.
Zašto je to važno?
Pityusan gušteri igraju višestruku ulogu u ostrvskim ekosistemima: kontrolišu populacije insekata, doprinose rasprostranjivanju semena i mogu učestvovati u oprašivanju nekih biljaka. Pad njihovih populacija može pokrenuti kaskadne efekte — promene u vegetaciji, narušavanje lokalnih lanaca ishrane i smanjenje otpornosti staništa na dalji pritisak.
Moguće posledice i mere
Baleari su već pod pritiskom razvoja i intenzivnog turizma, pa invazija dodatno ugrožava prirodne vrednosti i izgled pejzaža koje privlače posetioce. Stručnjaci upozoravaju da je vraćanje izgubljenih populacija veoma teško, jer svaka steničica često ima sopstvenu podvrstu guštera s jedinstvenim bojama i adaptacijama. Naučnici i lokalne vlasti ističu potrebu za pojačanim nadzorom, kontrolom uvoza biljaka i sistemima za ranom detekciju i suzbijanje invazivnih jedinki.
Napomena: Iako ova zmija trenutno nije opasna po ljude, njeno širenje predstavlja ozbiljnu pretnju biodiverzitetu Baleara i zahteva hitne zaštitne mere.
Pomozite nam da budemo bolji.


































