Studija objavljena u Science pokazuje da je vrhunac lingvističke raznovrsnosti nastupio relativno nedavno — pre oko 1.000–3.000 godina — kada su širom sveta govorile desetine hiljada jezika. Oko pre 2.000 godina počeo je nagli pad broja jezika usled širenja velikih država i carstava. Danas se govori ~7.500 jezika, od kojih je oko 3.300 ugroženo, a više od 400 jezika nestalo je u poslednjih 50 godina.
Zavezan Jezik: Kako Su Carstva Smanjila Broj Jezika — Novo Istraživanje Otkriva Vrhunac Pre 1.000–3.000 Godina
Tongue tied: Humans once spoke tens of thousands of languages, so what happened?
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science pokazuje da je lingvistička raznovrsnost ljudi dostigla vrhunac mnogo kasnije nego što se ranije mislilo, a zatim brzo opala s usponom velikih država i carstava.
Kako su istraživači došli do zaključka
Istraživači su analizirali lingvističku raznovrsnost u 171 zajednici lovaca i sakupljača koje postoje danas i na osnovu tih podataka modelirali koliko je jezika verovatno postojalo pre oko 12.000 godina, nakon poslednjeg ledenog doba. Po tim procenama, u vreme kada je globalno stanovništvo bilo ispod 7 miliona, govorilo se otprilike 4.500–6.200 jezika.
Glavni nalazi
Prema studiji, lingvistička raznovrsnost je rasla kako je rastao broj naseljenih područja, dostižući svoj vrhunac relativno nedavno — između pre oko 1.000 i 3.000 godina. U tom periodu širom sveta govorile su desetine hiljada jezika, koji se često opisuju kao "zlatno doba" lingvističke raznovrsnosti.
Claire Bowern, jedna od autorki, navodi: "Najviši nivo lingvističke raznovrsnosti možda nije bio u dalekoj paleolitskoj prošlosti, već u periodu rasta država i pojave prvih carstava."
Pad jezika i uzroci
Studija ukazuje da je pad počeo pre oko 2.000 godina — "kao da je pao s litice" — i da je glavni pokretač bio razvoj i ekspanzija multietničkih država i velikih carstava. Kako su političke strukture jačale, manje zajednice su bile integrisane ili potisnute, a njihovi jezici su gubili funkciju i prestajali da se koriste.
Drugi ključni faktori su: kolonijalizam, pravne zabrane, nasilje, prisilna asimilacija i socioekonomski pritisak na prelazak na dominantne jezike poput engleskog i španskog.
Savremena slika i primeri
Danas se procenjuje da se u svetu govori oko 7.500 jezika. Međutim, podaci Endangered Languages Project-a pokazju da je oko 3.300 jezika pod ozbiljnom pretnjom, dok je 437 označeno kao kritično ugroženo. Preko 400 jezika potpuno je nestalo u poslednjih 50 godina.
Jedan ilustrativan primer je jezik N|uu iz oblasti Kalahari, koji je ugrožen nakon što su nacionalne granice i kolonijalne politike razbile pređašnje zajednice; danas se veruje da samo jedna osoba govori ovaj jezik tečno.
Šta ovo znači
Studija naglašava da je gubitak jezika posledica istorijskih procesa koji su često povezani sa političkom dominacijom i kulturnom asimilacijom. Iako je današnje istrebljenje jezika veoma brzo, podaci ukazuju da su prošli talasi izumiranja ponekad bili još nagliji.
Zaključak: Razumevanje istorije lingvističke raznovrsnosti može pomoći u oblikovanju politika zaštite ugroženih jezika i kulture. Očuvanje jezika nije samo pitanje jezičke raznolikosti već i kulturnog nasleđa i znanja.
Pomozite nam da budemo bolji.
