Novo istraživanje zasnovano na 44 godine podataka pokazuje da neke jezerske jesetre u Velikim jezerima mogu da žive do 427 godina — znatno duže od ranijih procena (~150 godina). Istraživači su modelovali odnos rasta i veličine koristeći označavanje i ponovno hvatanje jedinki. Rezultati pojačavaju potrebu za strožim merama zaštite, jer je danas ostalo manje od 1% istorijske populacije.
Nove procene: Jezerske jesetre iz Velikih jezera mogu da žive do 427 godina

Novo istraživanje naučnika iz Mičigena i Viskonsina sugeriše da neke jezerske jesetre (lake sturgeon) u Velikim jezerima mogu da dožive i do 427 godina — značajno više nego što su ranije procenjivali stručnjaci.
Šta su otkrili istraživači?
Istraživanje se zasniva na 44 godine podataka prikupljenih iz pet različitih populacija jezerske jesetre. Tim je primenjivao metodu označavanja i ponovnog hvatanja: ribe su uhvaćene, izmerene, određivan im je pol, obeležavane i vraćane u vodu, a zatim su iste jedinke ponovo merenje u narednim godinama kako bi se izračunao tempo rasta.
Kako su došli do brojki?
Umesto da pronađu pojedinačnu jedinku stare 400+ godina, istraživači su modelovali odnos između brzine rasta i veličine ribe. Na osnovu toga su procenili raspon mogućih starosti: mužjaci dužine 63 inča (≈160 cm) — procena 90–279 godina; veće ženke dužine 71 inč (≈180 cm) — procena 99–427 godina. Autori ističu da su ove vrednosti znatno veće od ranijih procena zasnovanih na proučavanju prstenova i preseka perajnih zraka.
„Došli smo do zaključka da jesetre žive znatno duže nego što se ranije mislilo,“ rekao je Edward Baker, rukovodilac Marquette Research Station pri Mičigenskom odeljenju za prirodne resurse.
Fizičke karakteristike i metričke vrednosti
Jezerske jesetre su među najvećim slatkovodnim ribama Severne Amerike — mogu dostići 200–300 funti (≈91–136 kg) i dužinu preko 70 inča (≈178 cm). Na primer, fotografija iz terenskog uzorkovanja prikazuje jedinku od 112 funti (≈51 kg) koja je označena i puštena.
Zašto je ovo važno za očuvanje vrste?
Procena dugovečnosti ima direktan uticaj na upravljanje i očuvanje vrste. Jezerska jesetra sazreva kasno — ženke obično počinju da se razmnožavaju tek sa 15–25 godina — pa je populacija naročito osetljiva na prekomerni izlov i poremećaje u staništu. U Velikim jezerima danas je ostalo manje od 1% istorijske populacije, koja je nekada prema procenama brojala preko dva miliona jedinki.
Vrsta je ranije bila gotovo istrijebljena intenzivnim ribolovom krajem 19. veka. Danas su kvote izuzetno ograničene (prošlogodišnja kvota iznosila je samo šest primeraka), ali pretnje kao što su zagađenje, infrastruktura (brane, kanali) i klimatske promene i dalje ugrožavaju oporavak.
Nevladina organizacija Center for Biological Diversity podnela je tužbu nakon što je 2024. odbijeno uvođenje zaštite po Zakonu o ugroženim vrstama (Endangered Species Act). Pored toga, političke debate o opsegu takvih zaštita nastavljaju da utiču na odluke o očuvanju.
Zaključak
Modeli koji sugerišu da neke jesetre mogu da žive nekoliko stotina godina menjaju razumevanje njihove biologije i naglašavaju potrebu za strožim i dugoročnim merama zaštite. Preciznije procene starosti pomažu u planiranju očuvanja i upravljanju populacijom koje sazrevaju sporo i teško se oporavljaju od gubitaka.
Pomozite nam da budemo bolji.




























