Nova studija iz Journal of Fish Biology pokazuje da jezerske jesetre u Velikim jezerima često žive oko 200 godina, a neke i do 300. Istraživači su koristili dugoročne podatke o obeleženim jedinkama i modele primenjene na grenlandsku ajkulu kako bi dobili tačnije procene rasta i starosti. Otkriće ima velike implikacije za očuvanje jer ova vrsta kasno sazreva i sporo se razmnožava, pa oporavak populacije zahteva decenije. Rad takođe potvrđuje vrednost saradnje sa autohtonim zajednicama i njihovim tradicionalnim znanjima.
Jezerske jesetre u Velikim jezerima mogu živeti 200–300 godina — drevne dive koje povezuju istoriju

Ogromne jezerske jesetre (Acipenser fulvescens) koje žive u Velikim jezerima mogu dostići izvanredan životni vek od oko 200 do čak 300 godina, pokazuje nova studija istraživača iz Michigan Department of Natural Resources i Michigan State University objavljena u časopisu Journal of Fish Biology.
Kako su došli do ovih procena?
Tradicionalna metoda određivanja starosti je brojanje prstenova rasta na bodljama peraja, ali kod veoma starih jedinki ti prstenovi postaju nejasni i lako dovode do podcenjivanja starosti. Tim predvođen Scottom Colbornom analizirao je jedan od najvećih dugoročnih skupova podataka o jezerskim jesetrama: zapise o rastu iz obeleženih jedinki koje su ponovo merenе tokom više decenija. Pored toga, istraživači su primenili matematičke modele ranije korišćene za procenu životnog veka grenlandske ajkule (Somniosus microcephalus).
Glavni nalazi
Analiza pokazuje da mnoge jesetre žive oko 200 godina, a neke se približavaju 300. Ovi podaci pomeraju granice razumevanja dugovečnosti slatkovodnih riba u Severnoj Americi i stavljaju jezersku jesetru među najdugovječnije vrste kontinenta.
Zašto je to važno za očuvanje?
Zbog kasne polne zrelosti i retkog razmnožavanja, oporavak populacije jezerske jesetre traje decenijama. Preciznije procene životnog veka omogućavaju naučnicima i upravljačima da bolje razumeju stope preživljavanja, uspeh mera obnove staništa i uticaj ribolova na populaciju.
Uloga tradicionalnog znanja
Tokom razgovora sa članovima autohtonih zajednica, istraživači su saznali da su ti narodi vekovima verovali da jesetre mogu živeti i do 400 godina. Ta saznanja su bila važan podsticaj i potvrdila vrednost integrisanja tradicionalnog ekološkog znanja u savremene naučne pristupe.
Primer iz terena: Ekipa Alpena Fish and Wildlife Conservation Office uhvatila je u januaru 2024. u reci Detroit žensku jezersku jesetru težine oko 240 funti (≈109 kg) i dužine 6 stopa 10 inča (≈2,08 m). Nakon obrade, riba je brzo vraćena u reku. (Foto: Jason Fischer/USFWS)
"Naučnici su dugo prepoznavali da su jezerske jesetre među najdugovečnijim slatkovodnim ribama Severne Amerike," kaže Scott Colborne. "Nova studija sugeriše da mogu živeti mnogo duže nego što se ranije mislilo. Te ribe su živa veza sa istorijom."
Autori ističu da su potrebna dodatna istraživanja da bi se bolje razumela biologija njihove dugovečnosti i da bi se preispitale metode procene starosti drugih dugoživih riba. U kontekstu očuvanja, istraživanje naglašava značaj dugoročnog monitoringa i saradnje između univerziteta, državnih agencija i plemenskih zajednica.
Zaključak: Jezerske jesetre su ne samo impresivni primerci dugovečnosti već i indikator uspeha dugoročnih programa očuvanja — ako im pružimo priliku da prežive, ove vrste imaju veliki kapacitet za oporavak.
Pomozite nam da budemo bolji.




























