Ključni nalazi: Tim sa Univerziteta Vermont potvrdio je da tamne lezije na brown bullhead somovima iz jezera Memphremagog predstavljaju prenosivi melanom — prvi takav slučaj kod riba u slatkoj vodi. Genomske analize pokazuju da su tumorske ćelije klonalno povezane, što ukazuje na prenošenje između riba, dok tačan način prenosa ostaje nepoznat (mrest i sediment su glavne hipoteze). Istraživači navode da nema poznatog rizika za ljude, ali preporučuju oprez pri konzumaciji vidljivo obolelih riba i proveru lokalnih preporuka.
Potvrđen Prenosivi Melanom Kod Somova Brown Bullhead — Da Li Ih Još Uvek Treba Jesti?

Istraživači sa Univerziteta Vermont potvrdili su da tamne, gotovo crne lezije koje su od 2012. primećivane na brown bullhead somovima u jezeru Memphremagog predstavljaju melanom koji se prenosi sa ribe na ribu. Ovo je prvi zabeležen slučaj prenosivog raka kod riba i prvi takav primer u slatkoj vodi.
Analize celokupnog genoma pokazale su da su tumorske ćelije među sobom klonalno srodne i da se mnogo više međusobno podudaraju nego sa genomima riba koje ih nose. Takav obrazac ukazuje na to da se tumor zapravo širi između jedinki, a ne da svaka riba zasebno razvija isti oblik raka.
Mogući mehanizmi prenosa
Naučnici još ne znaju tačan put prenošenja. Među glavnim hipotezama su:
- Mrest i bliski kontakt: tokom mresta ribe se skupljaju u plitkim oblastima, što bi omogućilo direktan transfer ćelija između jedinki.
- Kontakt sa sedimentom: brown bullhead nemaju ljuske i često leže na dnu; slobodno prisutne tumorske ćelije u sedimentu mogle bi da zaraze druge ribe koje dođu u dodir s dnom.
Julie Dragon, ko-vođa studije: U početku smo mislili da bi bolest mogla biti virus, ali genetski podaci su pokazali drugačije.
Šta to znači za ljude?
Prema izjavama istraživača, tumorne ćelije iz ovih somova su prilagođene svojoj vrsti i nema dokaza da mogu preživeti ili se razmnožavati u ljudima ili drugim sisarima. Tim navodi da ne postoji poznat rizik za ljude koji plivaju u ili piju vodu iz jezera.
Ipak, naučnici i praktičari savetuju oprez: studija ne daje definitivan medicinski savet o konzumaciji, ali koautor Mark Henderson kaže da bi on lično izbegao jelo od ribe sa vidljivim tumorima. Takođe se preporučuje praćenje lokalnih saveta i preporuka o konzumaciji ribe, koje mogu uzeti u obzir i druge zagađivače i zdravstvene rizike.
Polemike i širi kontekst
Nalaz je izazvao i debate: nekolicina naučnika koji su inicijalno bili uključeni izrazila je sumnju i ukazala na moguć uticaj zagađivača poput arsena kao primarnog uzroka. Drugi nezavisni stručnjaci, uključujući istraživače koji su ranije otkrili prenosive tumore u školjkama, snažno podržavaju genetske dokaze kao najverovatnije objašnjenje.
Autori studije takođe ističu istorijski evidenciju: beleška Henryja Davida Thoreaua iz 1858. o ribi sa sličnim tamnim promenama podstiče proveru starih i novih vodenih staništa kako bi se utvrdilo gde i kada je bolest nastala.
Za kraj
Otkriće otvara jedinstvenu mogućnost za proučavanje evolucije raka i mehanizama koji ograničavaju širenje tumorskih ćelija. Dok se istraživanje nastavlja, preporuka za javnost glasi: ne paničiti, pratiti zvanična upozorenja i izbegavati pripremu i konzumaciju riba koje jasno nose tumore.
Pomozite nam da budemo bolji.




























