Nemački poljoprivrednici očekuju ispodprosečnu žetvu zbog prodorne vrućine i duge suše, pri čemu su pšenica i uljana repica među najpogođenijim kulturama. Jesenske kulture poput krompira, povrća, šećerne repe, kukuruza za zrno i soje takođe su u riziku. Suša smanjuje zalihe stočne hrane, što primorava raniju utinu stoke, dok poljoprivrednici traže hitnu finansijsku i fiskalnu podršku od države i EU.
Nemačka: Poljoprivrednici Očekuju Ispodprosečnu Žetvu Zbog Dugotrajne Vrućine i Suše — Južni Regioni U Riziku

Nemački poljoprivrednici očekuju ispodprosečnu žetvu ove godine zbog dugotrajne vrućine i suše, a neke kulture u južnim regionima su u opasnosti da potpuno propadnu, izjavio je Joachim Rukwied, predsednik Nemačkog saveza poljoprivrednika (DBV).
"Očekujemo ispodprosečnu žetvu žitarica, naročito pšenice, kao i uljane repice", rekao je Rukwied za RND Media Group. Dodao je da jesenske kulture — krompir, povrće, šećerna repa, kukuruz za zrno i soja — verovatno pretrpe značajne gubitke.
Posledice za stočarstvo i finansije
Suša značajno smanjuje zalihe stočne hrane, naročito u južnoj Nemačkoj, pa su neki proizvođači primorani da utinu stoku ranije nego što su planirali. Istovremeno, poljoprivrednici se suočavaju sa visokim troškovima đubriva i drugih inputa, dok su otkupne cene mnogih poljoprivrednih proizvoda niske, što dovodi do likvidnosnih problema i potražnje za kratkoročnim kreditima.
Zahtjevi sektora
Rukwied je zatražio hitne mere podrške od države i Evropske unije, među kojima su:
- povećanje EU sredstava za pomoć pri nabavci đubriva;
- ranije isplate evropskih poljoprivrednih subvencija;
- privremeno smanjenje poreza na dizel;
- uvođenje poreski oslobođene rezerve koja bi omogućila formiranje finansijskih jastuka u povoljnijim godinama.
Rukwied je podvukao da su nemački proizvođači već godinama u procesu prilagođavanja klimatskim promenama, ali da je hitno potrebno brže uvođenje otpornijih i na toplotu tolerantnih sorti useva kako bi se ublažile posledice sve učestalijih sušnih perioda.
Mogući kratkoročni i srednjoročni efekti: Smanjeni prinosi mogu pogoditi domaću ponudu i dovesti do pritisaka na cene hrane, dok dugoročnije rešenje zahteva ulaganja u nove sorte useva, bolju infrastrukturu za navodnjavanje i finansijske mehanizme za suočavanje sa klimatskim šokovima.
Pomozite nam da budemo bolji.




























