Kathimerini navodi da je zastareli elektroenergetski sistem u Grčkoj povezan sa oko 75% površine koja je izgorela ove godine. Veliki požari na Kritu i zapadno od Atine povezani su sa kvarovima i varnicama iz dotrajale opreme. Stručnjaci upozoravaju na hitno održavanje mreže, dok bi potpuno podzemno rešenje bilo znatno skuplje i dugotrajnije.
Izveštaj: Zastarela elektroenergetska mreža odgovorna za većinu požara u Grčkoj

List Kathimerini, pozivajući se na podatke grčke vatrogasne službe, izveštava da je zastareli elektroenergetski sistem odgovoran za oko tri četvrtine površine koja je izgorela u Grčkoj ove godine. Glavni požari na Kritu krajem jula i razorni požari zapadno od Atine počekom avgusta povezani su sa kvarovima na mreži.
Kako su kvarovi izazvali požare
Preliminarne istrage ukazuju da su varnice nastale zbog oštećene ili dotrajale opreme zapalile suvu vegetaciju, što je dovelo do brzog širenja požara u pogodne vremenske uslove. Tehničari ističu da su problemi nastali na nadzemnim dalekovodima i priključnim tačkama, gde staro i oštećeno postrojenje predstavlja rizik.
„Mreža treba održavanje, baš kao što automobil zahteva servisiranje. Ako se ne obave neophodni radovi, sistem može nastaviti da radi, ali ne znate koliko dugo i koliko bezbedno,“ rekao je jedan tehničar za Kathimerini.
Strukturni i organizacioni problemi
Veći deo grčke mreže od približno 250.000 kilometara postavljen je nadzemno. Delimično privatizovani operator mreže Deddie oslanja se na privatne firme za održavanje velikih delova mreže, a nezvanični sagovornici iz medija opisali su sistem kao "izuzetno zastarelu" infrastrukturu. Tokom decenija konstrukcija mreže rađena je koristeći različite materijale i opremu od više proizvođača, prema različitim tehničkim standardima, što dodatno komplikuje održavanje i zamenu kritičnih komponenti.
Zašto potpuna zamena ili podzemno postavljanje nije jednostavno rešenje
U izveštaju se navodi da bi polaganje celokupne mreže pod zemlju bilo tehnički i finansijski zahtevno — troškovi bi mogli biti i do pet puta veći nego kod nadzemnih dalekovoda. To znači da bi prelazak na podzemne kablove zahtevao ogromna ulaganja i dugoročne planove, dok su hitne mere održavanja i zamene dotrajalih delova praktičniji korak za smanjenje rizika od požara.
Zaključak i preporuke
Stručnjaci pozivaju na hitno i plansko održavanje mreže, bolju koordinaciju između operatora i izvođača, kao i na ubrzanu zamenu kritičnih, dotrajalih segmenata kako bi se smanjio rizik od novih požara. Dok potpuna modernizacija i podzemno postavljanje ostaju dugoročni ciljevi, prioritet bi trebalo da budu mere koje odmah smanjuju opasnost po bezbednost građana i imovine.
Pomozite nam da budemo bolji.


































