Nova studija Univerziteta u Torontu otkriva da osećaj autonomije — verovanje da sami upravljamo sopstvenim životom — značajno povećava zadovoljstvo životom čak i kada se isključe trenutne emocije. Dok povezanost i osećaj kompetentnosti deluju pretežno kroz prijatna osećanja, autonomija doprinosi jedinstvenom osećaju smisla. Nalazi su zasnovani na anketi od preko 1.200 ispitanika u Kanadi i UK (2022), ali ih treba proveriti u drugačijim kulturnim kontekstima.
Nije Novac ni Užitak: Autonomija Je Najvažniji Ključ Sreće, Kažu Naučnici

Laurie Santos, kognitivna naučnica sa Yale univerziteta, podseća: "Fantastičan seks i sladoled sa čokoladnim prelivom prijatni su, ali prava sreća često proističe iz načina na koji gradimo život s drugim ljudima i šire vrednosti." Nova studija Univerziteta u Torontu dodaje da je ključni činilac — osećaj slobode ili autonomije.
Šta je istraživanje pokazalo
U radu koji su objavili Jason W. Payne i Ulrich Schimmack u The Journal of Positive Psychology (2026), autori su ispitali kako tri psihološke potrebe iz teorije samoodređenja — povezanost (relatedness), osećaj kompetentnosti (competence) i autonomija — doprinose zadovolјstvu životom.
Istraživanje je obuhvatilo više od 1.200 odraslih (18–80 godina) iz Kanade i Velike Britanije (anketa iz 2022). Učesnici su odgovarali na pitanja o zadovoljstvu životom, pozitivnim i negativnim emocijama, ličnosti i stepenu ispunjenja pomenutih potreba.
Ključni nalaz
Sva tri faktora bila su povezana sa zadovoljstvom životom, ali povezanost i kompetencija su uglavnom uticale preko toga koliko su ljudi prijatno osećali u datom trenutku. Autonomija se izdvojila: ljudi koji osećaju veću kontrolu nad svojim odlukama prijavljuju veće zadovoljstvo životom i kada se statistički isključe trenutna osećanja (pozitivni i negativni afekti).
"Čak i kada se uzme u obzir koliko se ljudi osećaju dobro ili loše, oni koji su više autonomni prijavljuju veće zadovoljstvo životom", kaže Payne. "Autonomija je jedina psihološka potreba koja daje doprinos koji osećanja sama ne objašnjavaju."
Šta to znači u praksi
Rezultati objašnjavaju zašto ljudi ponekad biraju opcije koje ne maksimizuju trenutni užitak — na primer, zahtevniji posao koji donosi nezavisnost ili preseljenje zbog želje da sami kroje svoj život. Takvi izbori mogu smanjiti trenutne pozitivne emocije, ali povećati osećaj da je život "njihov" i time opšti osećaj uspeha.
Autori naglašavaju da im to ne znači da prijatnost nije važna — pozitivni i negativni afekti objašnjavaju veliki deo varijacije zadovoljstva životom — već da ni čist hedonizam ni isključivo eudajmonija ne govore celu priču: ljudi kombinuju obe perspektive pri evaluaciji svog života.
Ograničenja i implikacije
Studija je rađena na zapadnim, engleskog govornog područja (Kanada i UK), pa je neophodno proveriti nalaze u kulturno različitim populacijama. Autori takođe ukazuju da programi za poboljšanje dobrobiti koji unapređuju osećanja ali smanjuju izbor mogu biti kontraproduktivni — važno je sačuvati autonomiju ljudi.
Praktična poruka: Ponekad zadovoljavajući život nije rezultat toga što je neko drugi izabrao "pravu" stvar za nas, već što smo imali priliku da biramo.
Studija: Payne & Schimmack, The Journal of Positive Psychology, 2026.
Pomozite nam da budemo bolji.



























