Rat pokrenut u februaru doveo je do skoka cena energenata i podstakao više od 30 vlada da ubrzaju planove za čistu energiju i veću efikasnost. Ipak, prema Climate TRACE i drugim izvorima, globalne emisije su se blago povećale (+0,2% u prvoj polovini 2026.), a ulaganja u vetar i solar su opala, najviše zbog pada u Kini. Stručnjaci ističu da su za stvarni klimatski uticaj potrebne dugoročne i snažnije politike.
Rat Protiv Irana Pospešio Prelazak Na Čistu Energiju — Ali Još Nije Dovoljno Za Klimatsku Prekretnicu

Rat koji su u februaru pokrenule Sjedinjene Države i Izrael doveo je do naglog rasta cena nafte i gasa i podstakao mnoge zemlje da ubrzaju prelaz na čistu energiju i štednju energije. Ipak, iako su donesene brojne mere, dosadašnji efekti još nisu dovoljni da zaustave rast globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Šta su vlade uradile
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), do 9. septembra 33 vlade su uvele mere usmerene na prelaz sa fosilnih goriva na elektrifikaciju ili poboljšanje energetske efikasnosti kao direktan odgovor na konflikt. To uključuje podsticaje za električna vozila (EV), širenje obnovljivih izvora, zamenu gasnih kotlova električnim toplotnim pumpama i energetske sanacije domova i poslovnih objekata. Holandija, Španija i Velika Britanija primenjuju većinu ovih koraka.
Podaci i trendovi
Analize agencija i think‑tankova pokazuju mešovite rezultate. Prema Rhodium Group, globalna ulaganja u vetroelektrane i solare pala su u prvoj polovini 2026. u odnosu na isti period prošle godine, a najveći deo pada pripisuje se Kini. Istovremeno, SAD, Evropa i Indija zabeležile su rast ulaganja u solare, dok su investicije u vetar u tim regionima ostale stabilne ili su rasle.
Climate TRACE izveštava da su globalne emisije porasle za oko 0,2% u prvoj polovini 2026. u odnosu na isti period 2025. — pri čemu su emisije iz drumske saobraćajne porasle, dok su emisije iz sektora električne energije blago opale. Smanjenje emissions u pomorskom transportu delimično je povezano sa zatvaranjem Hormuškog moreuza.
Zašto mere zasad nisu dovoljne
Stručnjaci upozoravaju da podsticaji za EV, energetske sanacije i širenje obnovljivih izvora daju rezultate tek kada se primenjuju dugoročno i u velikom obimu. Takođe, neke kratkoročne politike deluju kontraproduktivno: mnoge vlade su smanjile poreze na gorivo kako bi olakšale troškove domaćinstvima, što smanjuje podsticaje za prelazak na električna vozila.
„Vlade igraju ponekad dvosmerni ples: s jedne strane prepoznaju važnost čiste energije, a s druge nastavljaju da podržavaju širenje proizvodnje fosilnih goriva”, napisala je Pauline Heinrichs (King’s College London).
Gde su uštede i koliko košta kriza
Prema istraživanju Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha, uvoznici fosilnih goriva platili su oko 330 milijardi USD više nego što se očekivalo pre sukoba — najveći dugotrajan cenovni šok od Zalivskog rata 1990. Države koje su ranije investirale u čistu energiju izbegle su deo tih troškova: procenjene uštede u prvih pet meseci sukoba iznose oko 36 milijardi USD, pri čemu su najveće uštede ostvarile Kina i Japan.
Zaključak
Sukob je ubrzao interes i politike za prelazak na čistu energiju i energetsku nezavisnost, ali trenutne mere i investicije još uvek nisu dovoljne da preokrenu trend rasta emisija. Potrebne su dugoročne, dosledne politike i značajnija ulaganja da bi se ostvario trajan efekat na klimatske promene — odnosno delovanje kroz godine, kako su to naglasili mnogi stručnjaci.
Napomena: Izveštaj se oslanja na podatke i analize Associated Pressa, IEA, Rhodium Group, Climate TRACE i Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha.
Pomozite nam da budemo bolji.




























