Ministarka unutrašnjih poslova predlaže skraćenje zaštite za izbeglice sa pet godina na 30 meseci i odlaganje prava na stalni boravak do 20 godina. Predlog ukida zakonsku obavezu o smeštaju i novčanim naknadama tražiocima azila, čineći pomoć diskrecionom. Vlada se poziva na danski model i najavljuje izmene u primeni Evropske konvencije o ljudskim pravima, dok kritičari upozoravaju da mere neće zaustaviti rizične prelaze i da su previše oštre.
Britanija planira skraćenje statusa izbeglica i ukidanje obaveznih naknada — poziv na danski model

Ministarka unutrašnjih poslova Velike Britanije branila je u nedelju paket mera kojima se predlaže drastično smanjenje trajanja zaštite za izbeglice i ukidanje automatske zakonske obaveze za smeštaj i novčane pomoći tražiocima azila. Vlada tvrdi da su promene neophodne da bi se zaustavile opasne prelasci kanalom i da bi se smanjio pritisak koji, kako kažu, potpaljuje rast antiimigrantskih stranaka.
Šta predviđa predlog
Glavne tačke reforme, prema saopštenju Home Office-a, su:
- Skraćivanje osnovnog statusa izbeglice sa dosadašnjih pet godina na 30 meseci, uz redovne preglede i obavezu povratka kada zemlja porekla bude ocenjena kao bezbedna.
- Odlaganje prava da se podnese zahtev za neograničeno boravište do 20 godina nakon dodeljene zaštite.
- Ukinuće zakonske obaveze za pružanje smeštaja i nedeljnih finansijskih naknada tražiocima azila iz 2005. godine — pomoć postaje diskreciona.
- Nova legislativa koja otežava korišćenje Evropske konvencije o ljudskim pravima kao sredstva za zaustavljanje deportacija i ubrzava procese uklanjanja onih koji nemaju pravo na ostanak.
Reakcije i kontekst
Ministarka Shabana Mahmood poručila je da je reč o „moralnoj misiji“, ocenivši da neregularna migracija «razdire zemlju i deli zajednice». Premijer Keir Starmer je rekao da će reforme «prekinuti beskonačne žalbe, zaustaviti poslednominutne zahteve i pojačati uklanjanja onih bez prava na boravak».
Kritičari, među kojima su poslanici iz levog krila unutar Laburističke stranke i humanitarne organizacije poput Refugee Council, ocenjuju da su predlozi prenegativni i da neće obeshrabriti rizične prelaze Kanalom. Iz Refugee Council-a Enver Solomon upozorava da mere „neće odvratiti“ migrante i poziva na politiku koja omogućava izbeglicama da izgrade stabilan život i doprinesu društvu.
Konservativna opozicija je takođe kritična: njihov portparol za unutrašnja pitanja Chris Philp rekao je da Vlada «samo doteruje ivice», dok je francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot pozdravio predloge i pozvao na usklađivanje uslova sa evropskim standardima, navodeći da su prelazi opasni zato što su uslovi u Britaniji prema njegovoj oceni „popustljiviji“.
Podaci
Asilne prijave u Velikoj Britaniji su na rekordnom nivou: oko 111.000 zahteva podneto je u periodu do juna 2025. godine, navodi zvanična statistika. U isto vreme, više od 39.000 ljudi stiglo je malim čamcima ove godine — više nego tokom cele 2024., ali manje nego rekordne 2022.
Danski model
Laburistička vlada navodno crpi inspiraciju iz Danske, gde su vlasti uvele strože mere: boravišne dozvole često su kratkoročne i podstiče se povratak kada vlasti ocene zemlju porekla sigurnom; porodična spajanja podležu strožim uslovima, uključujući minimalnu starosnu granicu, testove jezika i finansijske garancije. Britanska poseta Danskoj bila je deo konsultacija o tim politikama.
Politički rizici
Dok Vlada veruje da će oštrija politika smanjiti prilive i politički pritisak od krajnje desnice, analitičari upozoravaju da mere mogu izazvati unutrašnju podelu u redovima Laburista i odbacivanje od progresivnih birača. Debata o balansu bezbednosti, ljudskih prava i međunarodnih obaveza tek sledi.
Napomena: Predlozi su trenutno koncept i očekuje se dalja rasprava i zakonodavni proces pre nego što bilo koja od mera stupi na snagu.
Pomozite nam da budemo bolji.



























