U Izraelu je ponovo izbio spor zbog novog, znatno blažeg nacrta zakona o obaveznoj regrutaciji ultraortodoksnih Jevreja. Predlog smanjuje kvote, olakšava izuzeća za učenike ješiva i uvodi minimalne sankcije poput zabrane putovanja. Opozicija i deo javnosti ocenjuju da zakon produbljuje nejednakost, dok Vrhovni sud zahteva efikasno rešenje zbog bezbednosnih potreba vojske.
Novi spor oko regrutacije ultraortodoksnih Jevreja uzdrmao Netanjahujevu koaliciju

U Izraelu je izbio novi talas protesta i političkih tenzija nakon što je predstavljen znatno blaži nacrt zakona o obaveznoj regrutaciji ultraortodoksnih (haredijskih) Jevreja. Predlog, koji je podneo Boaz Bismuth kao predsednik međustranačkog odbora za spoljne poslove i odbranu, smanjuje kvote, olakšava izuzeća za muškarce koji uče u ješivama i uvodi minimalne sankcije za one koji izbegavaju služenje.
Pojednostavljen nacrt i najvažnije odredbe
Nova verzija zakona sadrži znatno blažu regulativu u odnosu na prethodni predlog: umesto strožih novčanih kazni, predložene su administrativne mere poput zabrane izlaska iz zemlje i otežanog dobijanja vozačke dozvole. Kvote za obavezno regrutovanje su smanjene, a zakonski okvir olakšava izuzeća za studente u verskim školama (ješivama).
Političke posledice
Očuvanje podrške ultraortodoksnih partija ključno je za opstojnost premijera Benjamina Netanjahua — jedan od ultraortodoksnih saveza, United Torah Judaism, napustio je vladu u julu, pa koalicija sada raspolaže sa 60 od 120 glasova. Ministri iz partije Shas su podneli ostavke u kabinetu, a Shas preti da će srušiti vladu ako ne budu ispunjena ranija obećanja o izuzecima.
Oštre reakcije opozicije i javnosti
Opozicija i deo javnosti smatraju da je nacrt preslab i da potvrđuje nejednakost u podeli građanskih obaveza. Vođa opozicije Jair Lapid nazvao je predlog "anti-cionskim i sramotnim", dok je bivši premijer Naftali Benet izjavio da je to "de facto deklaracija rata rezervistima". Mediji i kritičari ocenjuju da će novi zakon biti "regrutacija samo na papiru" ukoliko ne dovede do stvarnog povećanja odziva na pozive u službu.
Pravni okvir i bezbednosni razlozi
U junu 2024. Vrhovni sud Izraela presudio je da država mora da uključuje ultraortodoksne muškarce u služenje vojske, ocenivši da je ranije izuzeće prestalo da važi. Na 19. novembra sud je naložio vladi da predstavi efikasan predlog za regrutaciju, navodeći da je izuzeće stvorilo "očiglednu nejednakost" koja se pogoršala posle rata u Gazi. Vojska procenjuje da joj nedostaje oko 12.000 vojnika za popunu jedinica.
Brojke i društveni kontekst
Ultraortodoksni vernici čine oko 14% jevrejskog stanovništva u Izraelu; procenjuje se da ih ima oko 1,3 miliona. Prema vojsci, samo oko 2% ultraortodoksnih muškaraca se odaziva na pozive za služenje, dok oko 66.000 muškaraca vojnog uzrasta trenutno uživa izuzeće.
Šta sledi
Poslanici će raspravljati o nacrtu zakona u parlamentu u ponedeljak. Ishod debate mogao bi da odluči o stabilnosti vlade i da utiče na sposobnost izraelske armije da popuni ključne pozicije rezervnog i aktivnog sastava. Ako predlog ne zadovolji ni sud ni deo javnosti, očekuju se dalji pritisci i mogući novi politički potresi.
Napomena: Činjenice u tekstu zasnovane su na javno dostupnim izvorima i izjavama ključnih aktera; imena i procene su zadržane radi tačnosti izveštavanja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























