IEA upozorava da će globalna potražnja za ugljem ove godine porasti na 8,85 milijardi tona, što je rast od 0,5%. Povećanje u SAD (oko 8%) posledica je viših cena gasa i usporavanja gašenja termoelektrana, dok je u EU pad potražnje smanjen zbog slabije proizvodnje vetra i hidroenergije. IEA očekuje da će globalna potrošnja uglja stagnirati, a zatim blago opadati do 2030. — pri čemu će Kina postepeno smanjivati upotrebu, a Indija beležiti najveći rast.
IEA: Globalna Potražnja Za Ugljem Ove Godine Dostiže Rekord — 8,85 Milijardi Tona

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom godišnjem izveštaju navodi da će globalna potražnja za ugljem ove godine dostići rekordnih 8,85 milijardi tona, što predstavlja rast od oko 0,5% u odnosu na prošlu godinu.
Glavni zaključci
IEA ističe da su regionalni trendovi različiti: dok se potrošnja uglja u velikom delu sveta stabilizuje ili polako opada, neke regije beleže privremene skokove zbog kombinacije tržišnih i vremenskih faktora.
Sjedinjene Američke Države
U SAD se očekuje skok potrošnje za oko 8%. IEA taj porast pripisuje višim cenama prirodnog gasa i usporavanju zatvaranja termoelektrana na ugalj tokom administracije Donalda Trumpa.
Evropska unija
U EU je pad potražnje za ugljem u 2025. bio znatno manji nego u prethodne dve godine, delom zbog slabije proizvodnje vetra i hidroenergije u prvoj polovini godine, što je primoralo države da se više oslone na termoelektrane na ugalj.
Indija i Kina
Indija, koja je u prethodnim godinama često bila motor rasta globalne potrošnje uglja, ove je godine proizvela manje energije iz uglja. IEA navodi da je rana i intenzivna monsunska sezona smanjila ukupnu potražnju za električnom energijom, dok je povećala proizvodnju hidroelektrana.
Za Kinu se očekuje blago smanjenje potrebe za ugljem do 2030. kako kapaciteti obnovljivih izvora rastu, dok agencija predviđa da će Indija najverovatnije zabeležiti najveći porast potrošnje uglja u narednim godinama.
Izgled za budućnost
IEA prognozira da će globalna upotreba uglja u narednim godinama stagnirati, a zatim blago opadati do 2030. To odražava ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije u nekim velikim ekonomijama, ali i kratkoročne fluktuacije uzrokovane tržišnim uslovima i vremenskim faktorima.
Impakt na klimu i energetske politike ostaje ključan — promenljivi trendovi ukazuju da će regionalne odluke i tržišne cene i dalje oblikovati potražnju za ugljem.
Za Srbiju i region: Iako se radi o globalnoj proceni, trendovi su relevantni i za Srbiju zbog uloge uglja u domaćoj proizvodnji električne energije i političkih debata o tranziciji ka čistijim izvorima. Kratkoročni skokovi u potražnji mogu uticati na cene energije i odluke o investicijama u termoelektrane i obnovljive izvore.
Pomozite nam da budemo bolji.


































