U Vulciju je pronađena dobro sačuvana mramorna glava kore koja jasno pokazuje helenski uticaj na etruščansku skulpturu. Nalaz, verovatno deo monumentalne statue iz kraja VI–početka V veka p.n.e., povezuje se sa hramom blizu Tempio Grande. Traces of original pigments remain, and the piece is being restored at Rome's Instituto Centrale per il Restauro. Otkriće potvrđuje da kulturna razmena Atike i Etrurije nije bila ograničena samo na keramiku.
U Vulciju Otkrivena Mramorna Glava Kore: Retki Dokaz Grčkog Uticaja Na Etruščansku Skulpturu

Tokom novih iskopavanja na lokalitetu nekadašnjeg etruščanskog grada Vulci arheolozi su iz zemlje izvukli mramornu glavu statue mlađe žene — kore — koja jasno nosi helenske stilske crte. Nalaz, netaknut više od 2.500 godina, predstavlja retku potvrdu da je grčki uticaj na Etruriju zahvatao i monumentalnu skulpturu, ne samo keramiku.
Nalaz su otkrili istraživači projekta Vulci Cityscape, Mariachiara Franceschini (Albert Ludwig Univerzitet, Freiburg) i Pau Pasieka (Johannes Gutenberg Univerzitet, Mainz), u zoni u kojoj se nalazi veliki hram otkriven 2020. godine blizu Tempio Grande. Glava kore, sa blago osmehnutim licem, nosi dijademu i frizuru izrezbarenu sa izuzetnim detaljom — pramenovi su jasno oblikovani, a na mramoru su još vidljivi ostaci originalne boje.
Opis Nalaza
Mramorna glava verovatno je pripadala monumentalnoj statui koja je stajala u ili pored hrama i imala je ukrasnu, možda i ritualnu funkciju. Korišćenje mramora ukazuje na naručioca iz viših društvenih slojeva: u Etruriji je taj materijal bio skup i pretežno rezervisan za versku ili grobnu umetnost elite. Stilistački detalji — frizura, dijadema i izraz lica — jasno asociraju na kore iz atinskog okruženja, naročito one povezane sa Akropoljem.
Arheološki Kontekst i Datacija
Hram sa kojim se glava povezuje datira se na prelaz iz kraja VI u početak V veka p.n.e., što je isto vreme kada je podignut i susedni hram otkriven tokom iskopavanja 1950-ih, datovan na osnovu nalaza iz temelja. Oštećeni delovi zidova od vulkanskog kamena i drugi arhitektonski elementi pružaju uvid u razvoj vulčijske arhitekture tokom više od hiljadu godina kada je grad bio važno središte etruščanskog društva.
„Otkrili smo ostatke iz početaka grada koji su ranije u Vulciju bili previdjeni i sada bolje možemo razumeti dinamiku naselja i putni sistem, pored identifikacije različitih funkcionalnih zona u gradu,“
— izjavio je Pau Pasieka u zvaničnom saopštenju povodom otkrića.
Restauracija i Značaj Nalaza
Glava se trenutno restaurira u rimskom Instituto Centrale per il Restauro. Iako nije potpuno izvesno da li je statua originalno stajala u hramu sa kojim je sada povezuju, kombinacija arheološkog konteksta, kvaliteta obrade i skupocenog materijala snažno ukazuju na to da je delo naručio član etruščanske elite i da odaje nameru monumentalne upotrebe.
Ovaj nalaz menja prethodnu predstavu da je kulturna razmena između Etrurije i Atike bila izražena pretežno kroz oslikanu keramiku. Mramorna kore pokazuje da su helenski umetnički oblici i tehnike uticali i na etruščansku skulpturu i monumentalnu arhitekturu.
Širi Kulturni Kontekst
Pored ove kore, istraživači ukazuju i na druge primere helenizovanih motiva u etruščanskoj umetnosti — među njima je i masivna bronzana lampa sa prikazima nimfi i satira, koju su istraživači identificirali kao scenu povezanu sa pratiljcima boga Dionisa. Takvi primeri potvrđuju intenzivnu kulturnu i ikonografsku razmenu u regionu tokom arhaičnog i klasičnog perioda.
Otkrivena glava kore u Vulciju nije samo estetsko otkriće: ona je važan dokaz interkulturalnih veza između Etrurije i Grčke i daje novi uvid u društvenu i versku dinamiku jednog od ključnih gradova starog Italijanskog sveta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























